Enciklopedijski zamah u knjizi „Nikola Tesla – Putovanja“

Knjiga Nikola Tesla – Putovanja Mirana Perhaveca postaje neka vrsta nove biografije našeg čuvenog naučnika zasnovana na opisu njegovih putovanja koja autor ukršta sa podacima iz različitih izvora. Tako dobijamo sliku Teslinih putovanja do škola, fakulteta, poslova, naučnih skupova, javnih gostovanja i predavanja, plovidaba prekookeanskim brodovima i privatnih obilazaka svog rodnog kraja i familije.

Ova knjiga je sitno tkanje podataka iz kojih izrasta slika Teslinih napora i sveta u kojem je bivao: od mape puteva u Austrougarskoj do skoro detektivskog autorovog probijanja kroz dokumenta koja, na primer, nalazi u Strazburu i na osnovu njih otkriva tri tamošnje Tesline adrese, kao i kafanu u kojoj Tesla igra bilijar, radionicu u kojoj pravi prvi radni model indukcionog motora sa naizmeničnom strujom, ali i detalje koji daju potpuniju sliku o posebnim Teslinim sposobnostima da savlada kompleksne poslove koji mu se povere i reši probleme koji potom donose uspeh poslodavcima, kao na primer pri popravci sistema rasvete na Strazburškoj železničkoj stanici.

Knjiga kao dragocena pomoć za proveru informacija

U vremenu kada se oživljava svetsko interesovanje za Teslu i o njemu postoji nepregledno more podataka, TV emisija, video-klipova, filmova, tekstova, publikacija, ova Perhavčeva knjiga ima neprocenjivu vrednost – postaje dragoceni hronološki referentni dokument uz koji ćemo moći da proveravamo sve što se govori, piše i tvrdi o našem i svetskom jedinstvenom naučniku.

Na 44 strane na kraju knjige autor daje popis izvora i literature koju je koristio u svom istraživanju, te nije čudo da Mirana Perhavca, prijatelji u šali zovu Teslijana Džouns. Fascinacija Teslom i potraga za istinom o njemu je, kako naglašava autor, motiv da se ovoliko godina posveti pisanju knjige. No, osim toga postoji i jedna lična, porodična veza ovog autora sa naučnikom.

Novi aspekt istraživanja: Teslin život u Evropi

Zašto ste se odlučili za istraživanje baš Teslinih putovanja?

– Do te odluke dovelo me je više razloga. U više od deset godina, otkako više ili manje intenzivno proučavam Teslin život i rad, pročitao sam bar oko 40 svjetskih biografija u knjižnoj ili elektronskoj formi. Primjetio sam da je u njima mnogo opširnije, bolje i detaljnije opisan Teslin život nakon dolaska u SAD (1884–1943) dok se o njegovom životu prije tog odlaska i o njegovim putovanjima u Europu govori u manjem broju novijih, opširnijih pa i detaljnijih biografija.

Uz sve to ne postoji mnogo cjelovitih europskih biografija u kojima bi podaci bili sažeti i ujedno tačni, pošto mnoge, pogotovo starije biografije, sadrže dosta grešaka i nedostataka. Pošto sam primjetio da u postojećim biografijama nitko nije sistematski ili detaljnije opisivao njegova prva balkanska te kasnija europska i transatlantska brodska putovanja, na kojima je proveo mnogo vremena, želio sam razotkriti i taj vidik njegova života.

Dodatan razlog tome bila je i moja posredna povezanost s njim, s obzirom na to da je moj pradjed po majci redovito prevozio mladog đaka Teslu na putu iz Gospića u Karlovac, u tamošnju višu realnu gimnaziju (1870–1873). Zanimljive i javnosti nepoznate priče o tim prvim Teslinim putovanjima, koje sam u familiji počeo slušati rano, već kao dječak, želio sam isto tako predstaviti čitaocima.

Međutim, bez obzira na kasniji odabir naslova (Putovanja) u knjizi opisujem i mnoge manje poznate ili nanovo otkrivene podatke o njegovom boravku u svim europskim gradovima u kojima je studirao ili radio.

Želim naglasiti da je jedan od glavnih ciljeva knjige bila želja da podaci u njoj mogu predstavljati izvanredan, detaljan, kredibilan i kronološki sređen vodič po tragovima Tesline životne epizode, kako između tako i u samim europskim gradovima, koji bi između ostalog mogao postati i predložak za turistički proizvod 'Teslin europski put' u razdoblju od 1870. do 1892. godine, uključujući oba povratka u Europu.

S tim razlogom sam 2014. godine započeo više od pet godina dodatnih istraživanja i paralelnog pisanja knjige koja, radi prevelikog opsega, nažalost u konačnici ne sadrži opis Teslina života u Mariboru i Gracu, ali će to biti predmet moje sljedeće knjige.

Plodovi dugogodišnjeg istraživanja – osporavanje mitova i neistina

Koje ste nove činjenice otkrili istražujući Teslina putovanja i kako su ta otkrića za Vas oblikovala sliku o Teslinom životu i radu?

– Dugogodišnja istrajnost i često mukotrpno traženje novih tragova i podataka nagradili su me otkrićem zaista velikog broja do sada nepoznatih informacija ili su razotkrili netačnost podataka koji su u prošlosti važili kao kredibilni.

Pošto uglavnom nisam želio ponavljati već poznate i viđene činjenice, želja mi je bila da se u najvećoj mogućoj mjeri fokusiram na one djelove europske biografije za koje su bila karakteristična otvorena, još neistražena pitanja. Bilo radi nedostataka podataka ili tragova, bilo radi uvjerenja da informacije ili materijalni dokazi (više) ne postoje.

U grubom bih svakako mogao istaknuti npr. da se Teslina prva balkanska putovanja Likom nisu vršila željeznicom kao što se navodi u brojnim poznatim biografijama, nego da je morao koristiti višednevna putovanja sa takozvanim poštanskim diližansama (pokrivene kočije sa konjskom vučom) i lošu cestovnu infrastrukturu.

Otkriće činjenice, da zgrada jedne od nekada najpopularnijih praških kafana još uvek stoji. U njoj je Tesla za vreme studija redovito igrao bilijar i družio se sa kasnije slavnim kompozitorima Bedžihom Smetanom i Antonjinom L. Dvoržakom, (poznati biograf Dušan Mrkić (Nikola Tesla – Europske godine) vjerovao je da je zgrada srušena tokom Drugog svjetskog rata!).

Otkriće tačne lokacije i zgrade u kojoj je Tesla boravio prilikom prvog dolaska u London 1892. godine.

Otkriće tačne lokacije Edisonove tvornice električne opreme u Ivryju, tadašnjem predgrađu Pariza, gde je Tesla započeo svoj rad za najpoznatijeg američkog izumitelja i kasnijeg konkurenta. Dopunjujem podatke o tačnoj adresi i zgradi u Parizu u kojoj je održao svoja predavanja o visokim naponima i frekvencijama kao i hotelu u kojem je boravio.

Otkriće tačne lokacije Tesline radione u francuskom, tada njemačkom Strazburgu, u kojoj je Tesla temeljem svog prvog najvećeg izuma obrtnog magnetnog polja, izradio svoj prvi radni model indukcionog motora na naizmeničnu struju.

Otkriće tačnog perioda Teslinog boravka u tom gradu (koje je upola kraće od onog koje se do sada smatralo tačnim) kao i tri tačne adresa zgrada u kojima je stanovao, ime i tačna lokacija restorana u kojem je najčešće provodio slobodno vreme u igranju biljara itd.

Otkriće dokaza o tome da je Tesla posjetio Budimpeštu više puta nego što se do sada znalo, gdje tačno je 1892. godine u madžarskoj prestolnici boravio, gdje tačno su mu madžarski inženjeri priredili počasni prijem i slično.

Otkriće tačnog perioda Tesline posjete Škotskoj i što sve je tamo posjetio; tačne informacije o brodovima i transatlantskim rutama kojima je putovao, datumima putovanja i tako dalje.

Za sve navedene objekte pronašao sam i fotografije iz Teslinog kao i sadašnjeg vremena. Inače knjiga sveukupno sadrži 452 fotografije koje daju knjizi poseban čar te čitaocu uveliko pomažu da se uživi u tadašnju okolinu, vreme i okolnosti s kojima se Tesla morao suočavati.

Nova otkrića moju sliku o Teslinom životu nisu značajno promenila, ali su svakako bitno dopunila spoznaje o tome, koliko energije i vremena je morao utrošiti prilikom svojih putovanja i sa koliko poteškoća, problema i različitih prepreka se morao redovito suočavati ne samo na svojim putovanjima, nego i općenito prilikom svoje rane afirmacije u naučnopronalazačkoj sferi onog vremena.

Preispitivanje i ukrštanje saznanja iz razlitičih izvora

Na koje izvore ste se oslanjali pišući knjigu?

– Tokom istraživanja i pisanja stalno sam se trudio pronalaziti najkredibilnije moguće izvore te ih konstantno navoditi kao referencije. Konačni zbroj tako sadrži oko 550 izvornih referencija koje su i navedene na kraju knjige. Izvori koje sam koristio su jako različiti i mogli bi ih deliti na već postojeće i nove, znači na one koje sam otkrio tijekom vlastitog istraživanja.

Dosta često se tako pozivam na poznate i kredibilne postojeće Tesline biografije, ali u najvećoj mjeri navodim i referencije arhivskih materijala u fizičkoj ili elektronskoj formi. Pri tome imam u mislima različite zvanične dokumente arhiva i muzeja, pisma, dopise, zabilješke, članke iz novina i stručnih revija, mikrofilmske zapise, pisane izjave, predanje, video-zapise, fotografije te informacije iz direktnih razgovora sa svejdocima i njihovih e-poruka.

Moje glavno iskustvo u vezi sa pronalaženjem i kontrolom pouzadnosti informacija o Tesli je neophodnost metode prema kojoj se najčešće mora obavezno provjeriti što je moguće veći broj različitih kredibilnih izvora, te izvršiti njihova usporedba. Pronalaženje većinski podudarnih informacija u njima obično je ispravan put do prave istine i nužne kredibilnosti.

Dugogodišnje istraživanje sa dramatičnim obrtima

Budući da je istraživanje trajalo skoro deceniju, šta je ono, zapravo, za Vas značilo? Kako ste uspeli da se nosite sa nepreglednim morem podataka koji postoje o Tesli danas?

– Istina je da Teslinu biografiju i rad proučavam više od decenije pa sam tako već prije početka pisanja ove knjige imao određeno postojeće znanje. Na temelju toga sam zapravo tek bio sposoban u njegovoj biografiji uočiti pojedine greške, nedostatke, još nedovoljno istražene ili čak takoreći posve nepoznate periode života.

Nakon odluke da se fokusiram na europski dio biografije, samo istraživanje i paralelno pisanje trajali su skoro šest godina, od toga dobrih pet godina intenzivno, takoreći svakodnevno. Upravo tada sam radi ekonomske krize ostao bez posla pa sam slobodno vreme najprije iskoristio za istraživanje i pisanje diplomskog rada na svojim dodatnim studijama ekonomije na temu Teslinog života u Mariboru, a zatim nastavio s konkretnim istraživanjem za knjigu te usporednim pisanjem.

Nisam znao, niti sam bio svjestan, koliko vremena će sve skupa trajati ali ubrzo sam shvatio da takav poduhvat nije moguć uz redovit posao. Dok sam ga s jedne strane tražio dalje, na drugoj sam intuitivno osjećao da ga neću pronaći dok ne završim taj projekt. Duboko u sebi sam osjećao želju i jaku potrebu da to učinim bez obzira na bilo kakve okolnosti, poteškoće.

Prvi „udarac“ sam doživio nakon godine i pol, kada se u moj računar ušuljao trojanski konj u formi kripto virusa i šifrirao odnosno zaključao 80 odsto datoteka, između ostalog i sav lični Teslin arhiv. Ironično, ime virusa je bilo "TeslaCrypt 3.0". Srećom tekst knjige čuvao sam i na USB ključu. Totalni šok sam relativno brzo preboleo i krenuo dalje. Šifrovani disk sam pohranio u nadi da ću ga sa adekvatnim programom dešifrovati u budućnosti što se i desilo, ali tek nakon skoro dve godine.

Novi, mnogo jači „udarac“ sam doživio u augustu 2017, kada su mi prilikom povratka sa godišnjeg odmora u Rijeci provalili u auto i između ostalog ukrali ne samo računar, nego i vanjski sigurnosni disk. Na njemu sam čuvao kopiju kompletnog arhiva, osobnog i Teslinog. Taj dan neću zaboraviti dok sam živ. Samo sam sjeo uz cestu i plakao. Od šoka i tuge nisam došao sebi par mjeseci i nitko me nije mogao utješiti. Osim Tesle!

Jedinu utjehu i spasonosni novi motiv za nastavak našao sam u prisjećanju na njegovu osobnu tragediju, u kojoj mu je 13. 3. 1895. potpuno spaljena njegova laboratorija na Petoj Aveniji u Njujorku. Tada je izgubio sve: dokumentaciju, patente, radne modele itd. Doživio je i nervni slom, ali se za par mjeseci oporavio i ubrzo osnivao novu laboratoriju u ulici Hauston.

Srećom i ovog puta sam na isti način sačuvao barem kopiju do tada postojećeg teksta knjige. Platio sam veliku cenu, ali naučio i snažnu životnu lekciju te krenuo dalje. Kao i Tesla, ispočetka.

Počeo sam nanovo skupljati materijale i stvarati novi lični Teslin arhiv. Od uvek konfiguriram sve podatke i informacije prema njihovom tipu, datumu, izvoru i sl. te od tada paralelno sve podatke dodatno kopiram na dva vanjska diska.

To je djelomično odgovor i na vaše drugo pitanje. Danas Gugl nudi više od 45 milijuna pogodaka na Teslino ime i prezime. Najteži zadatak je razabrati zrna od kukolja, pošto danas upravo na internetu najlakše nailazimo na najveći broj dezinformacija, obmana, netačnih i neprovjerenih informacija o Tesli, pa čak i fotografija.

Kvalitetna cenzura nikako nije lak zadatak. Jedini način da se dođe do istine je istrajno traženje informacija iz što većeg broja ozbiljnih, po mogućnosti provjerenih izvora, njihovo međusobno uspoređivanje kao i uspoređivanje sa postojećim provjerenim podacima. Uz sve to se mora biti sasvim nepristran.

Rad na knjizi koji je promenio život

Ovoliki rad govori o vašoj fascinaciji Teslom. Šta za vas on predstavlja?

Tesla je tokom godina postao neodvojiv dio mog života. Kod njega me zapravo oduševljava i fascinira toliko osobina, da me je sasvim zarazio. Na neprimjetan način postao je nekakva jaka droga koja mi treba i koja uljepšava moj život. Kada tu drogu jednom okusite u punom smislu, obično vas više ne ispušta i postajete neizlječivi ovisnik.

Mislim da ni izdaleka nisam jedini koji tako osjeća. Posljedice te vrste doista ne čude kada shvatite o kakvom formatu (nad)čovjeka se radi i koliko razloga postoji da ga iskreno zavolite. Isprva me fascinirala i privukla činjenica da se radi o (za mene) bez dvojbe najvećem geniju poznate istorije čovječanstva, kralju elektrotehnike i osobi koja je živela daleko ispred svog vremena.

Zatim su me privlačile njegove izrazite osobine, primjerice skromnost, poštenost, altruizam, visok standard moralno-etičkih načela te nepokolebljiv osobni stav u vezi istih, kozmopolitizam, neverovatna samodisciplina, fascinantna retorika, poliglotske sposobnosti, elegancija itd.

Kasnije me još više privukao njegov duhovni aspekt (koji se već od djetinstva odražavao kroz razvoj jake intuicije, vidovitosti, telepatije i urođene empatije) i spoznaja, da nam nije ostavio samo brojne izume, naučna otkrića, poznatu i nerazumljenu tehnologiju, nego i manje poznato, vrlo bogato duhovno i moralno nasljeđe.

Duhovnost mu je bila položena već u koljevku dok je roditeljski odgoj u duhovnoj okolini familjarnog doma sve to još dodatno potencirao. Mada je u sebi najradije vidio istraživača prirode, kao naučnik i vizionar nije tražio samo korelaciju između temeljnih fizikalnih i filozofskih načela, nego je uvek težio i sintezi materijalnih i duhovnih aspekata u nauci i životu.

Bio je uveren da je čitav kozmos ujedinjena cjelina u kojoj se sve materijalno i duhovno sjedinjuje na uravnotežen i harmoničan način. To ga čini vrlo nekonvencionalnim naučnikom i zato ga bez sumnje vidim kao sponu zapadne i istočne civilizacije. Zbog navedenog mi Tesla ne predstavlja samo uzor i neiscprnu inspiraciju. Upoznavajući njegov život i osobnost, značajno samo promenio i vlastitu životnu filozofiju.

Poslednje poglavlje: „Smrt genija i njegova zaostavština“

Kao poseban dodatak knjizi je pridruženo i posebno poglavlje od 120 strana pod naslovom Smrt genija i usud njegove zaostavštine. Kakva je važnost poslednjeg poglavlja i zašto ste ga dodali svojoj knjizi o Teslinim putovanjima?

– Nakon završetka glavne teme knjige odlučio sam napisati i dodatak te u njemu ograničeno obraditi barem mali dio značajnih tema u vezi sa Teslom koje me već poduže vrijeme previše iritiraju. Odabrao sam tri teme. Vaše pitanje odnosi se na zadnju u kojoj sam se želio argumentirano suočiti sa tvrdnjom prema kojoj je Teslu ubio Hitlerov elitni SS komandos Oto Skorzeny, zbog čega njegova smrt navodno nije bila prirodna.

Ta tvrdnja je prisutna već par decenija, ali se posljednjih godina kontinuirano pojavlja u internetskim socijalnim mrežama, a dosta često i u ostalim javnim medijima. Smatrao sam da postoji prevelika opasnost da neka zlonamerna podvala, radi različitih ciljeva, tokom vremena postane artificijelna istina koju je zbog njene raširenosti iz dana u dan teže osporiti.

Na sličan način, radi sve veće popularnosti Tesle u svetu, iznose se i brojne spekulacije u vezi sa sudbinom Tesline naučno-izumiteljske dokumentacijske i ostale baštine, pa čak i njegovih posmrtnih ostataka. Kompletna tematika obično sadrži mnogo neistina, nagađanja i insinuacija, u glavnom sve u svrhu javnosti „dragog“ senzacionalizma i mistifikacija koji su uvek odličan razlog za komercijalizaciju.

U sve to sam još ubeđeniji nakon što sam ponovo u cjelini proučio ne samo dodatno razotkriven (ali već prije dostupan) Teslin dosje FBI-ja, koji je u 2016. godini i javno objavljen na internetu, nego i niz ostalih detaljnih informacija kao što su npr. pisana svjedočenja Šarlot Glejdis Muzar (sekretarica Teslinog nećaka Save Kosanovića), generala Mirka Markovića i njegovog sina, izjave članova informacijskog centra (JIC) jugoslovenske kraljevske Vlade u izbjeglištvu, fotografije i drugo.

Trudio sam se da uključim sve argumente i saznanja koja sam na osnovu vlastitih istraživanja stekao tokom niza godina. Iskreno se nadam, da će temeljem tih informacija u budućnosti biti po tim pitanjima mnogo manje mistifikacija i nedoumica.

Knjiga je sada u izdanju na slovenačkom, kakve su šanse da je uskoro dobijemo i na srpskom?

– Knjigu je u novembru 2020. na slovenskom jeziku izdala slovenska izdavačka kuća „Sanje“ iz Ljubljane. Bez obzira na složenu situaciju i ograničenja radi korona virusa, jako je lepo prihvaćena, prvi odazivi i kritike su vrlo pozitivni, na neki način čak i prevazilaze vlastita očekivanja.

Nikola Tesla danas u svetu doživljava veliku i značajanu afirmaciju. To se bez sumnje odražava i u Sloveniji, mada je Tesla kod nas oduvek izuzetno privlačna, uvažena i cijenjena ličnost. Moja želja je da se knjiga izda još barem na srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku.

Inače smatram, da bi morala biti najinteresantnija upravo za Srbiju pošto je poznat enormni značaj Tesle za srpski narod. Prošle godine sam izvod knjige poklonio Teslinom beogradskom muzeju te uz zahvalu primio čestitke i pohvalu.

Pošto još nisam našao izdavača za Srbiju, na vaše pitanje za sada ne mogu odgovoriti realno i konkretno, ali se nadam, da će i ovaj intervju pridonjeti povećanju tih šansi kako bi knjiga uskoro dočekala prevod na srpski jezik.