Palud, oaza mira za retke ptice

Ornitološki rezervat u Istri Palud predstavlja strogo čuvan i zaštićen dom retkih i ugroženih vrsta ptica.

Istra, poput pravog bisera Jadrana, privlači pažnju brojnih posetilaca iz celog sveta, tokom cele godine. Ali nisu samo turisti ti koji mir i utočište pronalaze u lepotama tog poluostrva. Rado viđeni gosti doleću u Istru sa svih strana sveta. Ornitološki rezervat Palud je strogo zaštićen dom retkih i ugroženih vrsta ptica.

Na svega osam kilometara od Rovinja, smešten je rezervat Palud, koji se prostire na više od 20 hektara zemlje. Reč je o močvarnom području u čijim delovima voda doseže visinu i do kolena. Nijedno vozilo ne može da uđe u park, čak ni biciklisti. Nije dozvoljeno džogiranje, slušanje muzike, niti glasan razgovor među posetiocima, jer sve to remeti život ptica. To područje je prirodna depresija u neposrednoj blizini mora. Dotok vode sa izvora na severnoj strani, topljenje leda na okolnim brdima i visoravnima u zimskom periodu, kao i plavljenje kraške doline, pretvorili su taj predeo u močvaru.

Palud je postao rezervat nakon što je vojska Austrougarske 1906. godine iskopala kanal dugačak 200 metara koji je trebalo da obezbedi dotok slane vode u to područje. Na taj način trebalo je da se spreči razvoj larvi komaraca i da se zaštiti obližnja vojna baza Barbariga. U bazi su bili stacionirani vojnici oboleli od malarije. Misija nije uspela, vojnici su otišli, a močvarno područje naseliše sivi cipal, jegulje, ribe koje vole slankastu vodu i druge vrste koje su došle tragajući za hranom.

Raznolikost vrsta i broj ptica najvažnija su karakteristika Paluda. Do danas je primećeno 235 vrsta. U spisak stanovnika i gostiju „upisali su se" gnjurci, fazani, detlići, divlje patke, grmuše, vuge, pliske, laste, barske koke, prepelice i druge vrste ptica. Pažljivi posmatrači ptica mogu da vide i crnoliku vlastelicu, kao i pegavog flaminga.

U granicama rezervata nalaze se i vredno arheološko nalazište sa ostacima Crkve Svetog Damjana iz 11. veka, drevna cisterna iz perioda Rimskog carstva, kao i ostaci otiska dinosaurusa vidljivi na samoj obali.

недеља, 04. мај 2025.
21° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом