Читај ми!

Dva najsigurnija načina da popravite svoje pamćenje

Notorna je činjenica da je ljudsko pamćenje nepouzdano – čak i kada mislite da ste zapamtili sve do detalja, i dalje vas može izdati kada vam je najpotrebnije.

Gotovo za skoro sve u životu se oslanjamo na kratkoročnu, to jest, radnu memoriju, ali naše pamćenje nije toliko pouzdano koliko bismo želeli da verujemo. Veoma je ograničeno i vremenom se pogoršava, piše portal Medijum.

Istraživanja pokazuju da ćete samo u roku od jednog sata, ukoliko ništa ne radite sa novoprimljenim ili naučenim informacijama, zaboraviti oko 50 odsto tog novog znanja. Posle 24 sata, ova količina se povećava na 70 odsto, a kad prođe nedelju dana, a da se te informacije ne koriste, moglo bi da se izgubi i do 90 odsto.

Ljudsko zaboravljanje sledi određeni obrazac

Ali ponekad naš mozak i namerno zaboravlja. Navikao je da razvrstva ono što je važno i da ignoriše ostalo. Možda zvuči kontradiktorno, ali zaborav je veoma važan za aktivno funkcionisanje mozga i pamćenja.

Zaboravljanja je deo zdravog funkcionisanja memorije. Istraživanja govore da zaboravljanje ima pozitivnu ulogu u funkcionisanju mozga. Ono zapravo može povećati dugoročno pamćenje, pronalaženje informacija i uspešnost.

Krajem 19. veka, psiholog Herman Ebinghaus se prvi sistematski bavio analizom pamćenja.

Njegova kriva zaborava, koja objašnjava pad zadržavanja informacija tokom vremena, doprinela je polju nauke o pamćenju i otkrivanju kako mozak skladišti informacije.

Takođe, sećanje se vremenom spontano i menja. Verovatno vam je poznat fenomen da nešto naučite i zaboravite na to posle nekoliko sati iako ste mu posvetili kvalitetno vreme.

„Bez zaboravljanja uopšte ne bismo imali pamćenje“, kaže Oliver Hart, koji proučava pamćenje i zaboravljanje na Univerzitetu „Mek Gil“ u Montrealu. „Zaboravljanje služi kao filter. Filtrira stvari koje mozak smatra nevažnim“, dodaje Hart.

Informacije se vremenom gube kada se ne trudite da ih zadržite

Dobra vest je da ipak postoji način da promenite ovaj oblik krive zaboravljanja. Možete je zaustaviti kako biste zadržali što više onoga što ste naučili.

Prema istraživanju obavljenom na Univerzitetu Vaterlo koje je proučavalo proces zaboravljanja, autori tvrde da kada se namerno setite nečega što ste naučili ili videli ne tako davno, svom mozgu šaljete veoma važan signal da je potrebno da zadrži te informacije.

„Kad se ponovi ista stvar, vaš mozak kaže: 'Ma, evo ga opet, bolje da to zadržim‘. Kada ste više puta izloženi istim informacijama, potrebno je sve manje vremena da biste aktivirali informacije u svojoj dugoročnoj memoriji i postaje vam lakše da ih preuzmete kada vam zatrebaju“, objašnjavaju istraživači.

Ponavljanje onoga što želite da zadržite nekoliko puta trebalo bi da vam pruži dobar početak za ispravljanje krive zaborava. Kada se nekoliko puta na kratko vratite istom materijalu, podaci koje zadržite ojačavaju se, umesto da brzo nestanu.

Efekat razmaka

Na primer, kada pročitate knjigu i zaista uživate u njoj, umesto da je odložite, ponovo je pročitajte posle mesec dana, pa ponovo nakon tri meseca, pa ponovo nakon šest meseci, pa opet nakon godinu dana.

Razmaknuto ponavljanje koristi efekat razmaka, memorijski fenomen koji opisuje kako naš mozak bolje uči kada rasporedimo informacije.

„Informacije koje su vremenski raspoređene pamte se bolje od iste količine informacija serviranih zajedno“, pišu istraživači koji su sproveli studiju o neurogenezi i efektu razmaka.

Učenje nečeg novog istiskuje stare informacije, ukoliko im ne date dovoljno vremena da se nova neuronska veza učvrsti.

Svakodnevno preslišavanje će u velikoj meri smanjiti efekte krive zaborava. To je svestan napor koji podseća vaš mozak da to znanje želite da predate svom dugoročnom pamćenju.

Koristite pravilo pola-pola

Drugi pristup prevazilaženju krive zaborava je pravilo pola-pola. Posvetite 50 odsto svog vremena učenju nečeg novog, a ostatak vremena deljenju ili objašnjavanju onoga što ste naučili drugima.

Istraživanja pokazuju da je objašnjavanje pojma nekome najbolji način da ga sami naučite. Pravilo pola-pola je bolji način za učenje, obradu, zadržavanje i pamćenje informacija.

Na primer, umesto da dovršite knjigu, nastojte da pročitate pola i pokušajte da se setite, podelite ili zapišete ključne ideje koje ste zapamtili pre nego što nastavite. Ili još bolje, nađite nekoga da sa njim podelite to znanje.

Naš mozak je zauzetiji nego ikad pre. Stalno smo izloženi činjenicama, pseudočinjenicama, obaveštenjima i glasinama, a sve se to ispoljava u formi informacija. Preopterećenost informacijama znači da obrađujemo više podataka nego ikad ranije.

A mozak neprekidno radi na sortiranju onoga što treba zadržati, a šta da zaboravi. Ako želite da poboljšate stopu zapamćivanja, preuzmite kontrolu nad postupkom i namerno pojačajte nove informacije.

уторак, 19. март 2024.
2° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво