Ćudljivi gospodari

Pre nekoliko godina, u okviru Geološkog zavoda Srbije vršena su istraživanja na severu Bačke da bi se utvrdili uticaji klime i površinskih voda na podzemne vode prve izdani – vode najbliže površini terena. Jedan od osnovnih povoda za realizaciju ove studije je to što su u oblasti Telečke visoravni i Subotičke peščare primećena drugačija mikroklimatska svojstva u odnosu na širu okolinu, što u značajnoj meri utiče na režim podzemnih voda prve izdani.

Glavni cilj ovih istraživanja bilo je definisanje opšteg bilansa voda.

„Opšti bilans voda predstavlja neophodnu osnovu kod sagledavanja hidrogeoloških, pedoloških i poljoprivrednih svojstava terena. Rezultati ovih istraživanja omogućavaju efikasno planiranje svih mera u cilju održivog korišćenja i zaštite raspoloživog resursa podzemnih voda prve izdani na ispitivanom terenu. Za region severne Bačke klimatski činioci predstavljaju prirodni potencijal za privredno korišćenje u celini, a pojedini činioci klime – ograničavajući faktor u razvoju poljoprivrde. Oblast severne Bačke, a posebno istraživana oblast Telečkog lesnog platoa i Subotičke peščare, odlikuje se manjom količinom prosečnih godišnjih padavina u odnosu na ostale delove Vojvodine“, kaže mr Milan Tomić, geolog iz Geološkog zavoda Srbije. 

Istraživano područje se odlikuje relativno malim količinama površinskih voda. Izdvajaju se dva manja površinska toka: reke Krivaja i Čik. Pored ta dva vodotoka, na tom prostoru ima nekoliko manjih veštačkih akumulacija koje su formirane na tim istim vodotocima kod Panonije, Bačke Topole i drugih, kao i dva značajna jezera – Palićko i Ludoško.

Kako kaže mr Tomić, za ovaj predeo su iz tog razloga veoma značajne podzemne vode. Na području severne Bačke javljaju se podzemne vode na dubini većoj od tri metra i kreću se do deset i po metara.

Nivo podzemnih voda zavisi od konfiguracije terena. Na većoj dubini podzemne vode se javljaju na lesnoj zaravni, a pliće – u aluvijalnim ravnima. Istraživano područje predstavlja najveću lesnu zaravan u Vojvodini. Na severu tog područja formirana je Subotička peščara, koja zauzima prostor severno od Subotice, pored same granice s Mađarskom.

„Površinske i podzemne vode na terenu severne Bačke su tesno povezane među sobom. Pre svega, režim podzemnih voda u priobalnom pojasu neposredno je vezan sa nivoom površinskih voda – reka Krivaja. To znači da su u priobalnom pojasu, gde je prisutna hidraulička veza podzemnih i površinskih voda, njihovi režimi i bilansi međusobno povezani i uslovljeni. Kod visokih vodostaja, usled međusobne hidrauličke veze, podzemne vode se hrane površinskim vodama. Kod niskih vodostaja, podzemne vode hrane površinske tokove“, pojašnjava mr Tomić.

Rezultati analiza elemenata klime

U cilju kompleksnog sagledavanja elemenata klime ispitivanog terena i neposredne okoline, izvršena je uporedna analiza padavina, temperature i vlažnosti vazduha za meteorološke stanice Palić i Sombor. Upoređivanjem srednjih vrednosti količina padavina, primećeno je značajno odstupanje: na prostoru Sombora je u većem broju godina veća količina padavina po godinama u odnosu na prostor na Paliću – tokom celog perioda osmatranja od 60 godina.

Rezultati analize hidroloških odlika

Uporednom analizom vrednosti vodostaja reke Krivaje kod Feketića i količina padavina, utvrđeno je da godišnje količine padavina direktno utiču na vodostaj reke Krivaje.

Rezultati analiza geobotaničkih odlika

Gajenje žitarica, voćarstvo i povrtarstvo su najbitnije privredne grane na prostoru severne Bačke. Učešće podzemnih voda u ukupnim potrebama biljaka za vodom u direktnoj je zavisnosti od strukture zemljišta, dubine korenovog sistema, mineralizacije vode, hidrogeoloških uslova i sl.

Na zemljištu dobre propustljivosti i dobrih fizičkih svojstava, kukuruz i suncokret mogu da iskorišćavaju vlagu sa dubine od jedan i po, do dva metra, a ponekad i više. Potrebe za vodom dominantnih kultura na ovom prostoru su velike i kreću se od 400 do 700 milimetara, a prinos zavisi od količine i rasporeda padavina u periodu vegetacije.

Rezultati analiza režimskih ispitivanja prve izdani

Merenjem dubina do nivoa podzemnih voda u Subotici na lesnom platou i u naselju Aleksa Šantić van lesnog platoa, van prostora istraživanja, vidi se da postoje razlike u nivoima podzemnih voda, ali da su promene u vremenu skoro identične, što ukazuje na slične geološko-hidrogeološke karakteristike slojeva. Utvrđen je i uticaj padavina i površinskih voda na nivoe podzemnih voda prve otvorene izdani.

Rezultati analiza opšteg bilansa voda na Telečkoj visoravni i u Subotičkoj peščari

Prva izdan sa slobodnim nivoom u slivovima reka Krivaja i Čik odlikuje se otvorenom hidrogeološkom strukturom, što znači da na njihov režim direktno i neposredno utiču režimi atmosferskih i površinskih voda. Najveći deo voda od padavina odlazi na evaporaciju, transpiraciju i infiltraciju, oko 88% od padavina, a to znači da ovi elementi bilansa imaju najveći uticaj na režim podzemnih voda prve izdani u lesnoj visoravni severne Bačke i u Subotičkoj peščari.

Na prostoru lesne zaravni razvijena je poljoprivreda kao primarna aktivnost žitelja, tako da su problemi povezani s vodom, količina i kvalitet, veoma značajni i imaju uticaj na razvoj te oblasti. S obzirom na to da nema većih vodotoka, a i nivo podzemnih voda je na većoj dubini, količina padavina ima značajnu ulogu u razvoju žitarica, kao i prihrani podzemnih i površinskih voda.

„Ova specifičnost je od velikog značaja, jer ekonomski razvoj ovog regiona zavisi od zemljoradnje i voćarstva i bez dovoljne količine vode, prinosi se drastično smanjuju. U poslednjih deset godina količine padavina, kao i temperature vazduha, imaju ekstremnije vrednosti u odnosu na merenja u poslednjih šezdeset godina, kako na godišnjem tako i na mesečnom nivou. Padavine su u direktnoj vezi sa rezervama podzemnih voda prve izdani, a to direktno utiče na njihove količine u opštem bilansu voda severne Bačke – Telečke visoravni i Subotičke peščare“, zaključuje mr Tomić.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво