Читај ми!

Rat u najsiromašnijoj zemlji sveta – smrt, razaranje i 10 miliona gladne dece u Jemenu

Hutski "blickrig" na obalama Crvenog mora i kontraofanziva "Jemenska zora" polako vode ka konačnom cepanju Jemena na dva beznadežno posvađana dela. Iza vojnih operacija i milijardi dolara vrednog naoružanja ostaje spržena zemlja. Najnoviji izveštaji sa terena donose surovu istinu o decenijskom sukobu: linije fronta su nevidljive, ali su posledice opipljive – više od pet miliona ljudi je u zbegovima, a čak 10 miliona jemenske dece svakog dana leže u krevet gladno.

Рат у најсиромашнијој земљи света – смрт, разарање и 10 милиона гладне деце у Јемену Рат у најсиромашнијој земљи света – смрт, разарање и 10 милиона гладне деце у Јемену

Serija eksplozija poplašila je golubove koji su se razleteli iznad predsedničke palate u Adenu nakon novog napada jemenskih Huta, koji su posle vladinih snaga, saudijskih naftnih postrojenja i aerodroma, ovaj put gađali komandu vojske rivalske vlade u privremenoj prestonici ove države.

Posle hutskog "blickriga" i kontraofanzive vladinih snaga nazvane "Jemenska zora" niko sa sigurnošću ne može da potvrdi gde se zaista nalaze linije fronta. Broj izbeglica, posle decenije sukoba, procenjen je na 5,2 miliona. Za 22 miliona ljudi potrebna hitna humanitarna pomoć, od čega su polovina deca.

Snage jemenskih Huta probile su se do položaja rivalskih snaga, nazvanih "Brigade giganata" u predgrađima Taiza, trećeg po veličini grada u Jemenu i ključne raskrsnice puteva koji vode ka Adenu i naftnim poljima na istoku države, javljaju mediji u Adenu i Sani.

Taiz je, od početka hutskog "blickriga" pre mesec dana, poprište borbi protiv snaga vlade u Adenu, kojima podršku pružaju Saudijska Arabija, novopridošli borci iz Sirije i borbeni avioni koje je u pomoć Rijadu poslao Pakistan.

Kako su sukobi izbrisali linije fronta

Vlada u Adenu objavila je da su "Brigade giganata" od početka sukoba izvele 2.309 napada na položaje Huta i povratile kontrolu nad strateški važnim položajima na visovima oko tesnaca Bab el Mandeb, što su Huti odmah demantovali.

Hute, koji već više od decenije ratuju sa rivalskim frakcijama u Jemenu, ali i Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i nekoliko okolnih država, nije preterano obeshrabrila činjenica da dobar deo vazdušnih udara na njihove položaje izvode saudijske oružane snage, čiji je godišnji vojni budžet stokholmski institut za međunarodni mir (Stockholm International Peace Research Institute) procenio na oko 82 milijarde dolara.

Matrica prema kojoj se poslednjih nedelja odvijaju sukobi je prilično jednostavna – saudijska avijacija bombama uspeva da natera Hute na povlačenje, nakon čega slede akcije vladinih snaga, koje, međutim, ne uspevaju duže da zadrže sveže osvojene položaje.

Zbog toga je praktično nemoguće tačno odrediti linije fronta, iako se čini da se obruč Huta oko Taiza polako steže, zbog čega je vlada u Adenu u nekoliko navrata zatražila pojačanja.

Stezanje obruča oko Taiza i udari na Aden

Huti tvrde da se poslednjih nekoliko sedmica na strani vladinih snaga bore vojnici iz Sirije, koji su uz obilatu pomoć Turske, početkom prošle godine s vlasti zbacili režim Bašira el Asada.

Saudijska Arabija, uprkos enormnim ulaganjima u naoružanje, ne uspeva da spreči napade hutskih projektila i dronova, iako su joj u pomoć pritekli Grčka, Turska i Pakistan, koji je još pre početka sukoba uputio 8.000 vojnika, 16 borbenih aviona JF-17, koji su se proslavili u prošlogodišnjem ratu protiv Indije, kao i dronove i kineske protivvazdušne sisteme HQ-9.

Grci su, još s početka rata Sjedinjenih Država i Irana, vlastima u Rijadu uputili bateriju protivvazdušnog sistema "patriot", dok se na saudijskoj teritoriji nalazi i nekoliko stotina turskih vojnika.

Koncentracija snaga oko njihovih teritorija, međutim, nije preterano uticala na zahteve Huta, koji traže da se ne ometa međunarodni saobraćaj sa aerodroma u Sani, deobu prihoda od nafte proizvedene u Jemenu, kao i prekid blokade luke Hodeida.

Između podele Jemena i konačne pobede

Čini se da je i njihov "blickrig" na obale Crvenog mora, sa čijih su obala za svega nekoliko dana proterali vladine snage, prvenstveno bio pokušaj da se "pritisne" Saudijska Arabija, koja već deset godina pomaže rivalsku vladu u Adenu.

Istovremeni pritisak na Aden i Rijad, kako smatraju Huti, mogao bi da omogući da trenutni status kvo dobije kakav institucionalni okvir, te dovede do konačne podele Jemena na dva dela.

Vlasti u Adenu, međutim, nisu spremne za takve ustupke, iako su se njihove snage u nekoliko navrata raspadale pod naletima Huta, koji već danima u okruženju drže Taiz i ugrožavaju puteve koji vode ka Adenu i naftnim poljima na istoku zemlje.

Problemi sa kojima se suočavaju protivnici Huta su mahom proizvod podela unutar vlade, što onemogućava stvaranje jedinstvene komande oružanih snaga koje u sve većoj meri zavise od saudijske pomoći.

Nesposobnost vladinih snaga najviše je došla do izražaja kada su Huti pre četiri godine serijom napada na naftna postrojenja u Hadramautu i Šabvi potpuno zaustavili izvoz tog energenta.

Predsednik Jemena Rašad el Alimi prošle je nedelje obznanio početak ofanzive "Jemenska zora", usmerene ka okončanju pokreta koji predvode Huti, verujući da je vojna pobeda jedini način da se okonča kriza u toj državi.

"Neka vojska pokrene misije koje su im zadate u saglasnosti sa odobrenim planovima sve dok zemlja ne bude oslobođena od stiska hutskih terorističkih milicija", rekao je tada El Alimi.

Najveća humanitarna kriza na svetu: Milioni izbeglica i 10 miliona gladne dece

Posle serije saudijskih napada, u okolini Sane održano je oko 100 sahrana hutskih boraca, uključujući i nekolicinu komandanata jedinica, što bi uz već dugotrajnu ekonomsku krizu, moglo oslabiti njihovu vlast.

Broj žrtava se, već, broji u hiljadama, a od nasilja je pobeglo oko 200.000 stanovnika ovog dela Jemena, koji već godinama slovi za najsiromašniju državu sveta.

Vekovima, Jemen je bio poznat kao "Arabia Felix", ili "Srećna Arabija", zbog činjenice da su u ovom delu Bliskog istoka bile razvijene trgovina i kultura.

Posle decenije sukoba, broj izbeglica procenjen je na 5,2 miliona, dok je zemlja u nekoliko istraživanja proglašena najsiromašnijom na svetu. Ujedinjene nacije tvrde da je svakodnevno gladno oko 10 miliona dece.

петак, 16. октобар 2026.
16° C