"Blickrig" na Crvenom moru - Huti razjurili vladine snage oko Bab el Mandeba, nafta na 107 dolara za barel
Snage lojalne jemenskim vlastima raspale su se posle nedelju dana ofanzive tamošnjih Huta, koji su u naletu, praćenom napadima dronova i projektila, zauzeli luku Moha i ostrvo Perim. Huti su, time, učvrstili kontrolu nad prilazima tesnacu Bab el Mandeb. Jemenske vlasti najavljuju odsudnu bitku. Barel nafte poskupeo na 107 dolara upravo zbog straha da bi upad hutskih snaga mogao doneti dodatne poremećaje pomorskih puteva. Najmanje 600 ljudi ubijeno za nedelju dana borbi.
"Jemenske snage pokrenule su, uz podršku borbenih aviona i dronova, koordinisane operacije na nekoliko frontova u sukobu koji će uobličiti budućnost Jemena", govorio je predstavnik jemenskih vlasti, Ali el Džaradi, najavljujući "odsudnu bitku" kojom će ta zemlja biti "očišćena od terorističkih milicija Huta".
Dok je El Džaradi govorio, linije koje su držale snage jemenskih vlasti razbežale su se posle sedam dana borbi sa Hutima, koji su, zatim, zauzeli Luku Moha i ostrvo Perim koje se nalazi usred moreuza Bab el Mandeb.
Huti su se, kako javlja agencija Rojters, iskrcali i na ostrvima Haniš, ali je za sada izvesno da su vladine snage napustile bar jedno od tri ostrva u Crvenom moru - Zukar. Iskrcavanju su prethodili raketni baraž i desant brzih čamaca.
"Bab el Mandeb je pod kontrolom Huta", kajron koji se satima vrti po iranskim televizijama, koje su na spisak hutskih vojnih uspeha upisali i gradić Dubab, na pola puta između Mohe u ostrva Perim.
Odmah zatim, Huti su najavili da će takse za pristajanje, carine i istovar kontejnera u luci Moha biti umanjene za polovinu, ali još uvek nije jasno na koje se države ovi popusti odnose.
Istovremeno, vlasti u Sani su obznanile da su oslobodile sve zatočenike iz "saudijskih kazamata" na zapadu Jemena.
U pokušaju da razveju strahove da bi njihove operacije mogle zaustaviti pomorski saobraćaj kroz Bab el Mandeb, vlasti u Sani su saopštile da su "okršaji okončani", kao i da ni jednog trenutka saobraćaj nije bio ugrožen.
Zašto su Huti pobesneli
Serija sukoba počela je još u julu, pošto je Saudijska Arabija ispalila salvu projektila na aerodrom u Sani, na koji je u tom trenutku sletao avion koji je predstavnike Huta vozio sa sahrane iranskog verskog lidera Alija Hamneija.
Huti su, odmah, uzvratili borbenim pokličem "smrt Americi" i raspalili po Izraelu, Saudijskoj Arabiji, brodovima u Bab el Mandebu i rivalskim frakcijama u Jemenu.
Njihova ofanziva, nazvana i "Juriš na Bab el Mandeb" za cilj ima kontrolu nad uzvišenjima oko Taiza, odakle, strahuju posmatrači, mogu da gađaju brodove koji, kroz ova tesnac, pokušavaju da se domognu Crvenog mora i dalje Sueckog kanala.
Kontrolom ovih tačaka, Huti bi po prvi put dobili direktan izlaz na Bab el Mandeb, koji su, sa više ili manje uspeha, kontrolisali još od početka rata u Pojasu Gaze krajem 2023. godine.
Rat koji odbija da se završi
Rat u Jemenu, sa manjim ili većim pauzama traje još od 2014. godine, kada su Huti zauzeli prestonicu Sanu i naterali vladu da utekne u Saudijsku Arabiju.
Primirje se, nekako, održavalo sve do oktobra 2023. godine i upada Hamasa u Izrael, nakon čega su Huti stali na stranu Palestinaca i projektilima i dronovima zasuli izraelske luke i gradove.
Samo Amerikanci su, za ovo vreme, potrošili oko milijardu dolara za bombardovanje 800 ciljeva u Jemenu. Operacija "Raf Rajder" (Rough Rider) osmišljena je kako bi se Huti onemogućili da ometaju plovidbu Crvenim morem, što je Trampova administracija proglasila ”uslugom Evropljanima”, pošto oni trpe najveću štetu od blokade ovog plovnog puta.
Trampova akcija protiv Huta izazvala je prilično podozrenje među američkim vojnim analitičarima, koji su Belu kuću upozorili da slični, šest godina dugi pokušaji Saudijske Arabije, nisu doneli nikakve rezultate.
Najveći problem, napadi Huta napravili su u Crvenom moru, gde su suštinski dramatično poremetili pomorski saobraćaj i brodarske kompanije naterali na 6.500 kilometara duži put oko Rta dobre nade.
Vraćajući pomorski saobraćaj na rutu koja je u velikoj meri napuštena posle otvaranja Sueckog kanala 1869. godine, Huti se smatraju direktnim krivcima za značajna povećanja cena prevoza i osiguranja, ali i velika kašnjenja isporuka.