Deset godina od Bregzita – šta su dobili, a šta izgubili Velika Britanija i EU
Deset godina nakon referenduma na kom su građani Velike Britanije tesnom većinom odlučili da napuste Evropsku uniju, i dalje traje rasprava o tome šta je Bregzit doneo, a šta odneo britanskom društvu, a šta EU. Istoričar Vukan Marković rekao je za RTS da je tada postojalo potpuno uverenje da je izlazak bio nemoguć. Dopisnica RTS-a iz Londona Ivana Miloradović ističe da je Britanija uspela značajno da proširi trgovinske odnose sa velikim svetskim tržištima u poslednjoj deceniji.
Iako su političke i ekonomske posledice Bregzita i dalje predmet analiza, jasno je da su podele koje su dovele do istorijske odluke i danas prisutne.
Istoričar Vukan Marković, koji se tog jutra 2016. godine zatekao u Londonu, kaže da je među kosmopolitskim i liberalnim krugovima vladao šok.
"U Londonu je postojalo potpuno uverenje da je tako nešto nemoguće, da će oni sigurno ostati. Bili su u šoku", rekao je Marković u Jutarnjem programu RTS-a.
Prema njegovim rečima, Bregzit je bio mnogo više od pitanja odnosa prema Briselu.
"Cela ta kampanja je više bila oko toga kakva smo mi nacija, šta je Britanija, šta je suština britanskog identiteta, više nego priča o Evropskoj uniji", objašnjava Marković.
"Afekat Bregzita nije bio trenutan"
Odlučujući glasovi došli su iz delova zemlje koji su decenijama bili pogođeni ekonomskim i društvenim promenama.
Industrijski regioni poput Birmingema, Šefilda, Lidsa i Njukasla iskoristili su referendum kao priliku da izraze nezadovoljstvo političkim i ekonomskim elitama.
"Ti delovi ne samo da su glasali za izlazak, nego su oni to iskoristili kao prvu mogućnost da daju glas protiv establišmenta", ističe Marković.
Prema njegovoj oceni, afekat koji je doveo do Bregzita nije bio trenutan, već posledica problema koji su se nagomilavali decenijama.
Danas, deset godina kasnije, većina analiza ukazuje da bi britanska ekonomija bila snažnija da je zemlja ostala u Evropskoj uniji.
"Mislim da je sada već potpuno jasno da je Britanija siromašnija nego što bi bila da je ostala u Evropskoj uniji", navodi Marković.
Udvostrtučena trgovina sa Azijom i SAD
Iz Londona se u program uključila dopisnica RTS-a Ivana Miloradović, koja je naglasila da ni posle decenije ne bi promenila svoju odluku.
"Ja bih danas glasala potpuno isto kao pre deset godina", rekla je Miloradovićeva.
Miloradovićeva smatra da su procene o velikim ekonomskim posledicama Bregzita često zasnovane na analizama instituta koji su i pre referenduma pogrešno procenjivali raspoloženje birača.
Prema njenim rečima, Velika Britanija je u međuvremenu uspela da značajno proširi trgovinske odnose sa velikim svetskim tržištima.
"U međuvremenu, Britanija je duplirala trgovinu sa Kinom, sa Indijom i sa Sjedinjenim Američkim Državama. Sa svim tim tržištima Britanija ima suficit. Jedino sa tržištem Evropske unije ima trgovinski deficit", istakla je Miloradovićeva.
Ona dodaje da su društvene podele u Velikoj Britaniji ostale gotovo iste kao i 2016. godine.
"Ono što je deset godina kasnije poznato je sledeće, da su podele u društvu skoro identične, da su one produbljene", ocenila je Miloradovićeva, dodajući da bi novi referendum bio "izuzetno skup politički korak".
Posledice za Evropsku uniju
Govoreći o posledicama po Evropsku uniju, Marković ističe da je gubitak Velike Britanije značajan, ali da su se u međuvremenu pojavili daleko veći izazovi.
"Rat u Ukrajini, odnosi s Amerikom, odnosi sa Kinom, odnosi na Bliskom istoku – to su toliko temeljni udari na strukture Evropske unije da u suštini nemaju veze sa Bregzitom, sem simbolike da je izgubila svoju drugu ili treću najveću silu", zaključio je Marković.
Deceniju posle referenduma, Bregzit ostaje jedan od najznačajnijih političkih eksperimenata savremene Evrope. Iako je Velika Britanija uspela da očuva snagu svoje ekonomije i pronađe nove trgovinske partnere, posledice istorijske odluke i dalje se mere ne samo ekonomskim pokazateljima, već i dubokim političkim i društvenim podelama koje su opstale do danas.
Коментари