Читај ми!

OKO: Trajni sukob i trajna praznina - Tanasković o vezi između revolucije u Iranu i litija u Crnoj Gori

"Iako je sklopljeno primirje posle dvanaestodnevnog rata, u Iranu i Izraelu se mogu promeniti pojedinci, ali se neće promeniti ni cionistička, ni islamistička politika", primećuje Darko Tanasković, profesor orijentalistike. Jedna od teza koju zastupa je da je revoluciju u Iranu i litije u Crnoj Gori pokrenuo isti osećaj obezduhovljenosti. Bivši ambasador prisetio se i susreta sa vaseljenskim patrijarhom tokom vojnog puča u Istanbulu 2016. godine.

Sukob između Irana i Izraela nemoguće je rešiti na način na koji je to učinio američki predsednik Donald Tramp, smatra profesor Darko Tanasković.

Nije optimističan ni po pitanju budućnosti mira između Irana i Izraela. Naglašava da trenutno traje predah u sukobu dve zemlje.

Iran neće odustati od nacionalnog ponosa i identiteta ni od pokušaja da stvori atomsku bombu, naglašava gost Oko magazina. Ujedno, ističe da ni Izrael neće odustati od cionističkih načela sve dok ne budu imali potpuno bezbedno okruženje.

Izražen nacionalni identitet i samopoštovanje su oličenje iranske nacije, naglašava Tanasković.

Profesor Tanasković naglašava da je situacija takva i u Srbiji ali samo kada je "veliki sneg ili kada bombe padaju".

U vezi sa hapšenjem agenata Mosada u Iranu nakon završetka 12-odnevnog rata, profesor Tanasković kaže da je Iran znao da su to Mosadovi agenti da bi ih procesuirao ranije i da sada praktično čisti svoje redove.

Uporedio je tu situaciju sa dešavanjima 2016. godine u Turskoj kada je organizovan puč protiv predsednika te zemlje Redžepa Tajipa Erdogana, a nakon čega je krenulo masovno hapšenje.

Anegdota iz Vaseljenske patrijaršije

Kada se dogodio puč u Istanbulu, tadašnji ambasador Darko Tanasković, bio je u misiji zaštite kulturnih spomenika na Kosovu i Metohiji.

"Tog dana se dogodio pokušaj vojnog puča koji sam pratio iz velike blizine", seća se bivši ambasador Tanasković.

Prisetio se kako ga je oko dva sata primio vaseljenski patrijarh u Fanaru, kojeg je poznavao od vremena kada je bio ambasador u Turskoj.

"Rekao da može jedino tada da se vidimo, a da posle mora da požuri jer ide na godišnji odmor, pa neće biti popodne u Istanbulu", priča Tanasković.

Rekao mu je da na odmor ide u Sloveniju, a na iznenađenost izbora mesta odmora vaseljenski patrijarh je rekao da tamo ima prijatelje i da je "tamo svežije dok je u Istanbulu vruće".

"Naravno, to se sad može metaforički posmatrati posle svega što se dogodilo. Ubeđen sam da je on imao dojave da će se nešto dogoditi, a da i on ne bi bio na Erdoganovom spisku", seća se gost Oka.

Teza o obezduhovljenosti – slučaj Crne Gore i Irana

Vaseljenski patrijarh krstio je unuka Mila Đukanovića, dugogodišnjeg predsednika Crne Gore. Od njega je Đukanović tražio da prizna nekanonsku pravoslavnu crkvu Crne Gore.

Promeni vlasti u Crnoj Gori prethodile su litije. Jedna od teza koju zastupa profesor Tanasković je da je revoluciju u Iranu i litije u Crnoj Gori pokrenuo isti osećaj obezduhovljenosti.

"Kroz život i rad sam došao do zaključka da je karakteristika savremenog sveta koja ga u najvećoj i najdubljoj meri obeležava jeste jedna suštinska obezduhovljenost", kaže profesor Tanasković.

Naglašava da se to naročito odnosi na zapadnu hemisferu i modernost koju izvozi prema istoku.

Kaže da se to desilo i u Iranu, zato što je šah Reza Pahlavi, bio doveden na vlast posle udara protiv premijera Mosadega 1954. godine.

Naglašava da su bili tada bili potpuno okrenuti zapadu.

"On je sprovodio tzv. Belu revoluciju. Želeo je da modernizuje Iran, u tome je u mnogome uspeo. Imao je najjaču vojsku u tom delu sveta. Ali je, s druge strane, nastojao da potpuno preskoči unazad ceo islamski period iranske kulture i tradicije", kaže Tanasković.

Profesor orijentalistike naglašava da je šah Reza Pahlavi hteo da Iran veže za njihovu antičku prošlost iz vremena Hemenida.

"I onda je 1971. godine u Persepolisu organizovao tu najveću svečanost, koju je svet video gde je pokojni predsednik Tito bio jedan od gostiju u nekim raskošnim šatorima, koji su trebali da imitiraju vreme, recimo, Ksarsa i najveće persijske slave. Tada je Tito po povratku rekao, 'ovaj zna šta radi'. A izgleda da se pokazalo da baš nije znao šta radi. Jer, eto, to je bilo neprirodno", objašnjava Tanasković.

Poredi to sa nedavnom situacijom u Crnoj Gori gde je, kako kaže, sve nekako moglo da se proguta.

"Mi smo svi očekivali, a kada oni priznaju Kosovo, sad će skočiti Crnogorci. Ništa se nije desilo, prošlo je malo vremena", jedan je od primera koji pominje profesor, dodavši primer ulaska u NATO,  protiv kojeg je bilo 80 odsto ljudi u Crnoj Gori, prema priznanju tadašnjeg premijera Duško Markovića.

Kaže da je sve moglo da prođe dok nije pokrenuta ideja priznanja pravoslavne crkve Crne Gore.

"E tu je opet progovorio dubinski samoodbrambeni duh - duh zajednice koju morate imati. Neko duhovno uporište. Kada se i to htelo oduzeti, onda je sva nagomilana negativna energija odjednom eksplodirala", tvrdi Tanasković.

I Srbija je obezduhovljena

Profesor Tanasković tvrdi da su Srbi takođe poprilično obezduhovljeni.

"Mi Srbi jesmo i nismo. Odnosno, ja mislim kada bismo došli u situaciju da na takav baš način, da se nađemo pred krajem onoga što je za nas neka osmišljena egzistencija ili čak esencija, mislim da bi srpski narod, kao što je u istoriji pokazao, i tako reagovao upravo iz te dubine svoga bića", optimističan je Tanasković.

Gostovanje profesora Darka Tanaskovića u celosti pogledajte u video zapisu na početku teksta.

петак, 04. јул 2025.
33° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом