Kod Zaječara pronađena Velika mužica i jedno od poslednjih njenih staništa u Srbiji
U okolini Zaječara, tokom mapiranja biodiverziteta, otkriveno je jedino poznato stanište biljke velika mužica u Srbiji. Ovaj značajan nalaz potvrđuje izuzetnu prirodnu vrednost područja i ukazuje na potrebu njegovog očuvanja.
Na potezu Malka Golaja, između sela Nikoličevo i Zvezdan kod Zaječara, stručnjaci su tokom terenskih istraživanja zabeležili prisustvo velike mužice. Reč je o biljci iz porodice jagorčevina koja među prvima cveta nakon zime, zbog čega ima važnu ulogu u ranom prolećnom razvoju ekosistema. Otkriće je rezultat mapiranja biodiverziteta koje se sprovodi kao deo procesa uspostavljanja mreže Natura 2000, čiji je cilj očuvanje najugroženijih evropskih staništa i divljih vrsta. Poseban značaj ovog nalaza ogleda se u činjenici da je reč o jedinom staništu velike mužice na teritoriji Srbije.
„Na svim ovim brdima iza nas koje se nalaze, ima populacija od popar hiljada jedinki, tako da mi smo negde procenili da ih ima oko 5.000. Vrlo je bitno da nema druge vegetacije koje smeta i jedna od prvih biljaka koja cveta u godini“, kaže dr Miloš Popović, biolog.
U vreme Josifa Pančića ova vrsta bila je rasprostranjenija. Danas, Velika mužica smatra se izuzetno retkom i značajnom biljnom vrstom, a uvrštena je i u buduće izdanje Crvene knjige flore Srbije. Upravo zato njeno očuvanje ima poseban značaj, a stručnjaci ističu da je neophodno dodatno istražiti i zaštititi jedino poznato stanište ove vrste u Srbiji.
Gubitak te vrste automatski bi značio smanjenje samog diverziteta. Što generalno nije dobro. Iz nekih ekoloških razloga. Sve ima svoje posledice kada nestane neka vrsta. To je kao lančana reakcija. Uvak ide ona priča o oko pčela, šta bi se desilo, to je svima poznata priča. Pa velika katastrofa“, ističe Branko Jotić, biolog.
Osim velike mužice, područje ovog dela istočne Srbije odlikuju se izuzetnim bio diverzitetom. Ovde rastu i druge zaštićene biljne vrste, među kojima je i strogo zaštićeni Kosovski božur. Zabeleženo je i prisustvo, šumskog i kratkonogog guštera, velikog mrmoljka, kao i više od deset vrsta leptira. Upravo zato su istraživači Miloš i Branko nastavili rad na ovom području, nastojeći da evidentiraju što veći broj biljnih i životinjskih vrsta i doprinesu njihovoj zaštiti.
Коментари