Koliko su stare sorte semena važne za očuvanje kvaliteta hrane?
U vremenu klimatskih promena i sve veće zavisnosti od industrijske proizvodnje hrane, stručnjaci kažu da je očuvanje starih sorti semena važno za stabilnost sistema hrane koji bez raznovrsnosti može biti ozbiljno ugrožen. Dok se u svetu semena starih sorti čuvaju u specijalnim bankama, u Srbiji se ova praksa sve više oslanja na lokalni nivo.
Prema procenama, u poslednjih sto godina izgubljeno je više od tri četvrtine biljne genetske raznovrsnosti. Zbog toga se stare sorte danas ponovo prepoznaju kao važan resurs - ne samo za očuvanje kvaliteta hrane, već i za otpornost u uslovima klimatskih promena. Jedna od retkih lokalnih banki semena u Srbiji nalazi se u Somboru, gde su već postignuti konkretni rezultati - među njima i očuvanje i ponovno uvođenje u proizvodnju stare sorte paprike somborke i nekoliko starih sorti maka.
“Svedoci smo sve veće globalizacije generalno društva, ekonomije, to se naravno dešava i u poljoprivredi, i velike firme imaju interes da ono što su selekcionisali, što je njihovo seme, prodaju na tržištu. Ono što tržište opet, s druge strane, traži neumitno je da bude što veći prinos, a ono što se nažalost gubi u toj trci za profit, to je zbilja i kvalitet i ukus”, navodi Zoran Boc, savetodavac Poljoprivredne stručne službe Sombor.
Sličan model, ali kroz obrazovni sistem, razvija i Poljoprivredna škola „Vršac". Iskustvo su već stekli kroz projekat „Opasulji se", gde su učenici prvi put prošli ceo proces.
“Deca su kroz ovaj projekat prošla čitav put od semena do novog semena i ono što je bitno, zaključili su da od jednog zrna mogu da dobiju mnogo više, što znači da mogu da ga razmnožavaju i da nađu način da sačuvaju onu sortu koja njima najviše odgovara”, kaže Ana Mesaroš, profesor u Poljoprivrednoj školi Vršac.
Osim očuvanja, stare sorte imaju važnu ulogu i u stvaranju novih - jer predstavljaju genetsku osnovu za otpornije i prilagođenije hibride.
“One su vrlo važne zato što imaju jako dobru genetiku, mi možemo ukrštanjem da poboljšamo osobine novih sorti i da aklimatizujemo te nove sorte na naše uslove koji pogoduju našoj zemlji i naravno ovom regionu”,kaže Đorđe Brekić, profesor u Poljoprivrednoj školi Vršac.
Nakon dodatne stručne obuke, u Vršcu sada planiraju i naredni korak - izlazak na teren i sistematsko prikupljanje semena iz lokalnih sredina.
“Imamo nameru da na jesen, odnosno po završetku sezone, idemo u sela oko Vršca i u samom Vršcu, takozvane misije sakupljačke, da sakupljamo semena kako starih sorti, tako i semena neka koja su zastupljena ovaj u tim regionima, kako bismo prikupljali i donosili kod nas u školu gde bismo napravili jednu takozvanu lokalnu banku semena”, navodi Nemanja Jelisavčić, profesor u Poljoprivrednoj školi Vršac.
U vremenu kada klimatske promene već menjaju ono što možemo da proizvedemo, pitanje semena postaje pitanje opstanka. Zato ono što danas sačuvamo u malim, lokalnim bankama - sutra može odlučiti šta će biti na našim njivama i trpezama.
Коментари