Vranje: Dokupljuju se drva zbog hladnog vremena
Hladno vreme poslednjih dana, kiša i niske temperature prazne zalihe ogrevnog drveta u domaćinstvima u Vranju, gde se skoro 80 posto građana greje na taj energent. U Šumskom gazdinstvu tvrde da drva za ogrev ima dovoljno i da cene miruju već tri godine, prodavci najavljuju poskupljenje pravdajući ga rastom troškova goriva i održavanja.
Dimnjaci u Vranju ponovo rade bez predaha, jer je nakon toplijeg vremena, hladnoća vratila celodnevno loženje. U mnogim dvorištima šupe su već prazne ili na izmaku zaliha, pa kupuje koliko ko može.
"Možda će imati za desetak dana, ali teško. - Došli ste da kupite nove količine? - Da, da vidim kako se kreće, šta ima. - Još koliko vam treba? - Sigurno još dva kubika da završim sezonu", kaže jedan Vranjanac, a drugi dodaje: "Ložimo, svaki dan ložimo, hladno je. - Još koliko ćete kupiti? - Treba da uzmem još pet metara pa ćemo videti."
Prodavci kalkulišu, nafta je poskupela, troškovi održavanja kamiona i testera, planiraju poskupljenje ogrevnog drveta.
"Pokušavamo da povećamo od 60 na 65 evra, ali nešto ne ide vidite, evo još smo tu, nema narod pare, a gorivo ide gore, pa moramo i mi drva gore", navodi Nikola Marinkov, prodavac iz Vranja.
"Pa ima interesovanja, ali kakvo je vreme sad malo teže ide prodaja", kaže Luka Marinkov, prodavac iz Vranja.
Za razliku od prodavaca, u Šumskom gazdinstvu cena je nepromenjena, prostorni metar se prodaje za 5264 dinara sa PDV -om.
"Imamo dovoljno količina ogrevnog drveta zaliha na našim šumsko kamionskim putevima, tako da nema razloga za brigu. Biće dovoljno ogrevnog drveta za sve naše sugrađane koji drvo koriste kao energent za grejanje, a i za naše kupce koji imaju potpisane višegodišnje i godišnje ugovore koji naše drvo koriste kao sirovinu na proizvodnju peleta, sečke itd", navodi Nikola Novković, direktor Šumskog gazdinstva u Vranju.
Dok građani brinu kako da preguraju još jednu grejnu sezonu, priroda polako leči svoje rane. U šumama počinje obnova, rast i nada da će povratiti svoj puni sjaj nakon prošlogodišnjih požara.
"U našem godišnjem planu poslovanja da ispunimo plan pošumljavanja požarišta na 35 hektara sa 87 hiljada i petsto novih sadnica, uglavnom tu idu četinarske vrste, zatim imamo zadatak da izvršimo pšopunjavanje kultura, tj. da nakon prošlogodišnjeg pošumljavanja sve one sadnice koje se nisu primile, i koje su se osušile, mi smo u obavezi da ih zamenimo novim sadnicama", navodi Nikola Novković, direktor Šumskog gazdinstva u Vranju.
Pošumiće i 82 hektara goleti sa 205 hiljada novih sadnica, a iz godine u godinu planovi pošumljavanja su sve veći.
