Deževska dolina, mesto susreta Rastka Nemanjića sa duhovnošću
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svetog Savu, praznik posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, prosvetitelju i tvorcu zakonodavstva. Smatra se začetnikom srpske srednjovekovne književnosti i zaštitnikom prosvetnih ustanova. Priču o princu, prosvetitelju i prvom srpskom arhiepiskopu započećemo iz Deževske doline, gde se princ Rastko prvi put sreo sa duhovnošću i gde su, po predanju, braća zatočila Stefana Nemanju.
Legenda, zapisana u srednjovekovnim žitijima, kaže da ga je zatočeništva spasao Sveti Đorđe, kome se zavetovao da će mu podići manastir na najvišem brdu koje je jedino što je mogao da vidi iz tamnice. Taj manastir su danas nadaleko poznati Đurđevi stupovi.
Protosinđel Gavrilo, iguman manastira Đurđevi Stupovi, kaže: "U svim bitkama i u vojnama on je prizivao u pomoć Svetoga Đorđa. Sveti Sava i Stefan Prvovenčani, kada su opisivali život svog oca, naveli su i te detalje."
Iguman Đurđevih stupova u to doba zauzimao je istaknuto mesto, a kao prvi među uglednima, spadao je u Kraljevske manastire u 13 veku i kasnije učestvovao u izboru igumana manastira Studenice. Pod njegovim svodovima, sticao je i mali Rastko Nemanjić prva duhovna iskustva.
Srećko Mijailović, selo Aluloviće, dodaje: "Ovde svaki deo ove zemlje je istorija. Imamo čast i privilegiju da svaki dan šetamo stazama gde su šetali naši kraljevi i Sveti Sava, tako da je posebno uživanje živeti u ovoj našoj Dežavskoj, prelepoj dolini. Nije čudno uopšte što su oni neki živeli ovde, ovo je stvarno dolina koja ima i specifične uslove, sve živo rađa, ima poseban ukus poseban. Sve je odavde baš je, baš je prelepo mesto za život."
Aleksandra Miletić, iz Miščića, objašnjava: "Prema predanju, Deževa je bila toliko gusto naseljena u doba Nemanjića, da je petao mogao iz Petrove crkve da dođe do Deževe skakućući s krova jedne na krov druge kuće."
Legende o Nemanjićima i Svetom Savi stare su koliko i srpska država, često isprepletane sa istorijom. Gotovo da nema u Srbiji brda gde neki izvor, beleg u kamenu ili staza ne nose u nazivu toponim Savin.
Brojna sela deževskog kraja očuvala su imena iz perioda Nemanjića. Ali i predanja o nastanku.
Vladan Vidosavljević, arheolog Muzej "Ras", navodi: "Sudsko selo. Narodno predanje, odnosno tradicija kaže arheoloških tragova tih delatnosti."
Uticaj Svetog Save na svakodnevni svetovni i duhovni život meštana širio se i Ibarskom dolinom kroz brojne legende i toponime.
Haži Nikola Mihajlović, veroučitelj iz Raške *Ono što je zaista a posebno u našoj narodnoj, usmenoj književnosti i žitijima...udario štapom odakle je voda potekla, do Savine stope.
Duhovnost svih potonjih Nemanjića počinje Svetim Savom. A Čitav njegov život je njegova zadužbina nama. Sve oblasti u kojima je dao nemerljiv doprinos - duhovnost, zakonodavstvo, diplomatija i književnost vodile su do glavne težnje ovog Svetitelja - da spasi narod i čoveka.
Коментари