Osam decenija od okončanja Drugog svetskog rata: o sećanju, žrtvama i istorijskom nasleđu najvećeg svetskog sukoba

Devetog maja 1945. godine, kapitulacijom nacističke Nemačke, okončan je Drugi svetski rat u Evropi. Od tada se 9. maj obeležava kao Dan pobede, a slavi se i kao Dan Evrope. Kakav je naš odnos prema najvećem ratnom sukobu u 20. veku, 80 godina od okončanja rata?

Jedan od najvećih ratnih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu na teritoriji bivše Jugoslavije jeste streljanje oko 3.000 nevinih civila 1941. u Šumaricama. Kragujevac pamti i svake godine 21. oktobra šalje poruke mira sa Velikog školskog časa.

Anketirani kažu da treba spomenike održavati, očuvati:

“To je ustvari naša i kultura, ne samo istorija, i dug prema svima tim ljudima koji su izdržali i izneli taj rat i pobedu doneli”.

“Idu mi i unuke i sinovi, svi idu ono kad bude u Šumaricama na čas”.

“Bitno je radi mlađih generacija da se čuvaju uspomene na te koji su život dali za ovu slobodu koju imamo danas.

Kragujevac je oslobođen 21. oktobra 1944. Šest meseci kasnije pobeđen je fašizam u Evropi, kapitulacijom Nemačke, kojoj je prethodio niz događaja.

“Najznačajnije svakako su velike pobede Crvene armije. Crvena armija je uništila 3/4 Vermahta - nemačke vojske i onda naravno strašne bitke od Staljingrada, Kurska, operacije zauzeća Berlina koja vodi do samoubistva Hitlera 30. aprila, kapitulacijom praktično padom Berlina 2. maja i onda admiral Denic, koji nasleđuje Hitlera potpisuje kapitulaciju 8. na 9. Znači taj niz uz naravno moramo pomenuti i iskrcavanje u Normandiji, koje je bilo izuzetno epsko i veliko i učinila puno da se razvuče ta nemačka vojska i da bude i brže i lakše slomljena”, navodi Marko Terzić, istoričar.

Tokom šestogodišnjeg rata, kako se procenjuje, život je izgubilo najmanje 55 miliona ljudi. U svetu je rat okončan kapitulacijom Japana 2. septembra 1945.

“Svi mi koji baštinimo sećanje na žrtve od zločina koji su počinili zlikovci koji su imali tu ideologiju ponovo neka pojava u nekoj post verziji ne dođe do neke moći koje bi mogla da generiše opet tako užasne posledice ili mnogo manje”, naglašava istoričar Marko Terzić.

Sećanje na nastradale čuva i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkih ratova. U kragujevačkom udruženju jedinstvena knjiga.

Željko Zirojević, predsednik SUBNOR-a Kragujevca i Šumadije kaže: “Imati jednu staru knjigu požutelih stranica od 1.167 boraca iz Kragujevca nije malo. Ova knjiga je SUBNOR-u Kragujevca, SUBNOR-u Šumadije i SUBNOR-u Srbije svetinja jedna jedinstvena i jedina”.

I na 80-ogodišnjicu od pobede nad fašizmom, u Kragujevcu su položeni venci kraj spomenika oslobodiocima i crvenoarmejcima.

четвртак, 09. јул 2026.

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом