Rekonstrukcija šabačkog mosta

Železnički most u Šapcu, osim infrastrukturnog, ima i veliki istorijski značaj. Posle skoro 4 decenije, rekonstruisan je gornji stroj mosta.

Bio je okosnica razvoja Šapca posle Prvog svetskog rata. Konstrukcija teža od šest hiljada tona, dopremljena je iz Nemačke. Gradnja je počela 1923. godine, a zvanično most je otvoren jedanest godina kasnije.

“Već početkom 20-ih godina, ondašnja država, Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca, na ime ratne odšete od Nemačke, dobila je na ime reparacija čeličnu konstrukciju za ovaj most, koju su izradile nemačke firme Krup i Bejheld, međutim, sa samom montažom mosta se dugo čekalo. Ona se ubrzala nakon 1929. godine, da bi konačno ovaj most bio pušten 1932. za drumski, a 1934. za železnički saobraćaj”, objašnjava Dejan Živanović, istoričar.

Deset godina kasnije, povlačeći se iz Šapca, Nemci su ga minirali. Most je svedok je spajanja naroda, ali i stradanja.

Dejan nastavlja: „Nove vlasti su nakon oslobođenja Šapca, zapravo izvršile odmazdu nad svim onim koje su smtarale narodnim neprijateljima, ili saradnicima okupatorima, i prema različitim procenama, različitih i svedočanstava komisija, na ovom mostu je nakon samog završetka Drugog svetskog rata u Šapcu, negde od oktobra 1944. Do proleća 1945. Stradalo između nekoliko stotina, i više hiljada stanovnika”.

Do 70-ih godina i izgradnje novog mosta na reci Savi, bio je jedina drumska i železnička veza Srema i Mačve. U rekonstrukciju koja je završena za mesec dana, uložena su 44 milona dinara.

“U okviru radova je zamenjeno 1151 prag na samom mostu, zamenjeni su delovi šina gde je to bilo neophodno, i kompelatan kolosečni materijal, čime je bezbednost železničkog saobraćaj na ovoj deonici a samim tim i brzina vozova podignuta na viši nivo”, navodi Nenad Stanisavljević, Infrastruktura železnica Srbije.

Most je dug 680 metara i svakog dana preko njega pređe deset putničkih vozova. Prošle godine, u Šapcu je obnovljena i železnička stanica.

петак, 22. мај 2026.
26° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом