Kakva je uloga naučnika Mihajla Pupina u stvaranju današnjih granica Srbije
Pre 110 godina u borbama za nezavisnost Srbije, u Balkanskim i Prvom svetskom ratu, veliki broj ratnika činili su dobrovoljci. Njihovo organizovanje i slanje pomoći iz inostranstva organizovali su naši najumniji i najpoznatiji sunarodnici. Uloga Mihajla Pupina vezana je i za današnje granice Srbije.
Proslavljeni naučnik Mihajlo Pupin je 1912. u Sjedinjenim Američkim Državama, u vreme Balkanskih ratova, pokrenuo niz akcija u korist Srbije i Crne Gore, posebno u zadobijanju simpatija javnog mnjenja i slanju pomoći. Njegovim lobiranjem među uticajnim političarima i industrijalcima, pisanjem i objavljivanjem novinskih članaka i držanjem predavanja, prijavilo se iz SAD-a oko osam hiljada dobrovoljaca, upućeno je 60 hiljada dolara, od čega je Pupin priložio 10.000 dolara.
Sve su ovo zanimljivosti sa izložbe "Srpski dobrovoljci iz SAD - doprinos Pupina i Vudro Vilsona u mobilizaciji" predstavljenoj u zrenjaninskom muzeju.
"Međutim, nije samo doprinos Pupinov bio u tome što je okupljao dobrovoljce. Na Versajskoj mirovnoj konferenciji zahvaljujući ugledu koji je već tada uživao kao svetski priznati naučnik, zahvaljujući svom poznantstvu sa Vilsonom, zapravo je doprineo da, ono što je značajno za nas, Banat pripadne Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca", kaže Vladislava Ignjatov, kustoskinja Narodnog muzeja Zrenjanin.
Na 20 panoa prikazane su fotografije, dokumenti i atrefakti o ovim burnim događajima sa početka dvadesetog veka.
"Mi smo izdali oko 80 knjiga na temu Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata i na taj način popunili veliku rupu koja je bila u nacionalnoj istoriji, jer taj period je jako malo obrađivan, do unazad dvadestak godina", navodi Borislav Novaković iz Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918.
Zanimljivost je da se veliki broj dobrovoljaca iz SAD-a odlučio da preseli svoje porodice i nastavi život u Srbiji. Agrarnom reformom i dodelom zemlje ratnicima, dobrovoljcima i kolonistima samo u Banatu osnovano je 35 sela.
Коментари