четвртак, 28.01.2016, 12:53 -> 15:55
Riznica knjiga 150. godišnjicu dočekuje bez zgrade
Kragujevačka Narodna biblioteka, osnovana pre 150 godina ukazom kneza Mihaila Obrenovića, posle Beogradskog čitališta, najstarija je u Srbiji. Iako se tu čuvaju i knjige štampane u 17. veku, biblioteka „Vuk Karadžić” još nema svoju zgradu.
Knjiga poezije najvećeg lirskog pesnika starog Rima Horacija Flaka, štampana 1606. godine, najstarija je na stranom jeziku koja se čuva u fondu „Stare i retke knjige” kragujevačke biblioteke.
Na policama je, među deset hiljada naslova, i oko šest stotina knjiga sa statusom kulturnog dobra od izuzetnog i velikog značaja. I ova riznica je, već decenijama, podstanar u skromnom prostoru.
„Kada su te knjige u pitanju, mi smo postigli neki maksimum, koliko je to moguće u ovim uslovima. Police na kojima se one čuvaju su zaštićene i zatvorene, tako da su knjige, koliko toliko, zaštićene od uticaja svetlosti i prašine”, kaže Biljana Jakovljević, rukovodilac Fond stare i retke knjige Narodne biblioteke „Vuk Karadžić”.
Višespratnica u centru Kragujevca od 1968. godine privremeni je dom Biblioteke
„Vuk Karadžić”. Ne samo ovde već i na nekoliko lokacija u gradu, čuva se fond od pola miliona knjiga.
Oko osamdeset hiljada naslova svakodnevno je dostupno korisnicima na pozajmnom odeljenju koje više nema prostora za čuvanje novih knjiga.
„Knjige koje imamo zaslužuju da svaka ima svoje mesto na policama, ali mi to ovde zaista nemamo”, objašnjava bibliotekarka Anđela Ognjanović, rukovodilac pozajmnog odeljenja. „Ovde postoje knjige koje decenijama stoje na policama, a neke od njih se i po nekoliko godina ne iznajmljuju. Jasno je koliko se, u međuvremenu, prašine nakupi na njima, a biblioteka ima samo jednog službenika koji održava higijenu, ne samo na ovom već i na
drugim odeljenjima.”
Najstarija periodična izdanja iz vremena Dimitrija Davidovića do danas, zbijena su na starim policama. Domaća i inostrana štampa, zbog nedostatka prostora, čuva se selektivno.
Da prostor limitira sve, od digitalizacije i savremenog, automatskog korišćenja knjižnog fonda, upozorava i direktor biblioteke Mirko Demić:
„Za ovaj grad, za njegovu tradiciju, kulturu, a pre svega za tradiciju čitanja knjiga, smatram da bi morao da postoji taj kult, i upravo je biblioteka mesto gde bi taj kult morao da se produbljuje, osnažuje i učini dinamičnijim.”
Godine su prošle u obećanjima, a knjige odolevale vremenu. Potraga za novim prostorom traje koliko i ideja da se ovako važna institucija konačno i trajno udomi.
„Mogu da najavim da se Grad Kragujevac nalazi u pregovorima sa vlasnicima zgrada nekadašnjih trgovinskih kompanija o otkupu tih prostora”, najavljuje Boris Kovačević, član Gradskog veća. „Očekujem da ćemo u ovoj godini konačno pronaći način da biblioteku konačno smestimo u odgovarajući prostor i da to bude trajno rešenje.”
Uprkos problemima, kragujevačka biblioteka prati savremeno bibliotekarstvo. Veći deo fonda je digitalizovan, izdavačka delatnost živa, dok se o ljubiteljima pisane reči staraju časopis „Koraci” i „Kragujevačko čitalište” - informator o radu biblioteke i štampi
namenjenoj književnosti.
rts.kragujevac@rts.rs
+381 34 335 542
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар