EI "Niš", od giganta do stečaja

Zbog Elektronske industrije "Niš", grad na Nišavi nosio je epitet grada elektronike. Međutim, posle 65 godina postojanja kompanija je u predstečajnom postupku. Dozvoljen uvoz televizora i bele tehnike, smanjena proizvodnja i trošenje novca iz državnih subvencija, samo su neki od razloga za tužnu sudbinu nekadašnjeg giganta.

Posle 65 godina postojanja, niška Elektronska industrija je u predstečajnom postupku. Poreska uprava od EI "Holdinga" i njegova četiri zavisna preduzeća, koja se nalaze u prvoj grupi za restrukturiranje, potražuje 6,9 miliona dinara.

Iako je pre četiri godine vlada najavljivala otvaranje tehnološkog parka na mestu tog nekadašnjeg niškog giganta, od predloga se odustalo jer Grad Niš i Republika nisu mogli da odluče ko će biti većinski vlasnik.

Zbog Elektronske industrije, Niš je dobio epitet grada elektronike. Međutim, tranzicija je niškom gigantu donela privatizaciju i pet generalnih direktora u poslednjoj deceniji.

Razlozi za neslavni kraj koji se često pominju obuhvataju dozvoljen uvoz televizora i bele tehnike, smanjenu proizvodnju i trošenje novca iz državnih subevncija.

"Te subvencije nisu pokloni, nego su davanja u vidu kredita, tako da mi sada dugujemo 2,8 milijardi Fondu za razvoj i drugim državnim poveriocima", ističe generalni direktor EI "Niš" Aleksandar Popović.

Elektronska industrija je nekada imala 28.000 zaposlenih, među kojima su bili i radnici jedine fabrike za proizvodnju rendgen aparata na Balkanu - EI "Jugorendgen".

Dobri poznavaoci prilika tvrde da je i tu fabriku, kao i većinu drugih fabrika u okviru EI "Niš", zatvorio jak uvoznički lobi.

Polovina poslovnog prostora prodata

Prva fabrika Elektronske industrije privatizovana je 1991. godine. Od 220.000 kvadrata poslovnog prostora, polovina je prodata. U Elektronskoj industriji posluje 165 pravnih lica, sa oko 2.500 zaposlenih.

Najviše je naših firmi, a tu su i Nemci, Španci i Francuzi. Proizvodi se hrana, reciklira i sklapaju komponente.

"Mislim da smo mi ovde nešto uspeli - da većina nas radi uspešno, bez obzira na probleme koje imamo. Ne mogu da kažem da se kajemo, već samo da moramo i dalje da se borimo i radimo", ističe predsednik UO Poslovnog udruženja "Medijanum" Goran Jovanović.

Imovina Elektronske industrije u Srbiji i u regionu procenjena je na nekoliko desetina miliona evra. Radnicima je ostao dug od 50 plata, što iznosi oko milijardu dinara. Većina je uzela socijalni program od 300 evra, a 46 radnika je odlučilo da ostane.

"Ako svi odu i ovde ne bude nikog, ništa neće moći da se radi. Neće biti tehnološkog parka, uništiće se dokumentacija, nikom ništa neće ostati", upozorava predsednik radne grupe za socijalna pitanja EI "Niš" Radiša Spasić.

Čekajući hitan stečaj, u pogonima EI "Niš" kao da je vreme stalo. Pojedine Nišlije čuvaju uspomenu na kolektiv koji je proslavio grad, a i danas koriste veš-mašine i televizore u boji sa logom EI. 

Број коментара 13

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 04. јул 2025.
35° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом