Odloženo svedočenje Momira Bulatovića

Na suđenju optuženima za deportaciju muslimana iz Crne Gore, 1992. godine, bivši crnogorski predsednik Momir Bulatović je rekao da raspolaže obimnom dokumentacijom, za čije obelodanjivanje mu je potrebno oslobađanje od čuvanja državne tajne. Svedočenje je, zbog toga, odloženo dok on ne bude oslobođen te obaeze.

Bulatović, koji je pred Haškim tribunalom oslobođen čuvanja državne tajne, očekuje da će isto uraditi sud u Podgorici. On je rekao da međunarodno pravo ima supremaciju nad domaćim, posebno kada su u pitanju ratni zločini, preneli su podgorički mediji.

Predsednica Specijalnog veća sudija Milenka Žižića odgovorila je da odluka o oslobađanju Bulatovića čuvanja državne tajne važi samo za sud u Hagu. Viši sud će, zbog toga, zatražiti od nadležnog državnog organa da oslobode bivšeg predsednika Crne Gore čuvanja državne tajne, rekla je Žižić.

Momir Bulatović je prethodno rekao da državni organi Crne Gore nisu krivi za deportaciju.

"Poklanjam se senima nevinih žrtava. Uveren sam da ih zla sudbina nije zadesila krivicom državnih organa Crne Gore, već opštih okolnosti koje su vladale u tom vremenu", naveo je Bulatović.

Advokati optuženih, Branislav Lutovac i Božo Prelević, usprotivili su se odluci sudije Žižić istakavši da su njome bitno povređena prava njihovih klijenata na odbranu i ukazali na odredbu o supremaciji međunarodong prava u odnosu na domaće zakonodavstvo.

Lutovac smatra da je u pitanju pravni nonsens jer se otvorilo pitanje od koga će Viši sud u Podgorici tražiti da Bulatović bude oslobođen čuvanje državne tajne s obzirom na to da je reč o događajima iz 1992. godine i državi koja više ne postoji.

"Tada je postojala SRJ, što znači da treba saglasnost od Skupštine SRJ koje više nema. Zato smo sada dovedeni u pravni ćorsokak, jer se ne zna od koga da tražimo ukidanje odluke o čuvanju državne tajne", kazao je Bulatović.

Prelević, međutim, smatra da oslobađanje čuvanja državne tajne treba tražiti za Bulatovića, premijera Mila Đukanovića, Nikolu Pejanovića i Boška Bojovića, kao i da je prava adresa za to Vlada Crne Gore.

Za krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva optuženi su Branko Bujić, Sreten Glendža, Božidar Stojović, Milorad Šljivančanin, Boško Bojović, Milisav Marković, Radoje Radulović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović.

Državni sekretar Ministarstva pravde Srbije Slobodan Homen izjavio je ranije da bi Crna Gora ovaj predmet mogla da ustupi Srbiji jer su, kako je objasnio, četvorica optuženih dobila državljanstvo Srbije dve godine pre nego što je Crna Gora za njima raspisala poternicu.
To ograničenje sada ne sme da bude prepreka i dva tužilaštva treba da postignu dogovor da se ti predmeti ustupi Srbiji, kazao je tada Homen.

Suđenje optuženima za deportaciju civila iz Crne Gore u BiH počelo je krajem novembra prošle godine u Višem sudu u Podgorici, a od devet optuženih njih petorica su u bekstvu.

Crnogorski pravosudni organi potražuju policijske operativce iz vremena deportacije Duška Bakrača, Boška Bojovića, Milorada Ivanovića, Milisava Markovića i Radoja Radunovića. Za njima je 2009. godine raspisana poternica.

Prema optužnici crnogorska policija je 1992. godine veću grupu muslimana izbeglica iz BiH izručila vlastima Republike Srpske. Oni su kasnije ubijeni i do danas nisu pronađeni njihovi posmrtni ostaci.