Petnaest godina od "Oluje"

Pre petnaest godina, u vojnoj operaciji "Oluja", na području Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj, ubijeno je i nestalo blizu 2.000 Srba, a proterano oko 220.000, dok su u nastavku akcije u susednoj BiH, pod nazivom "Maestral", hrvatske i muslimanske snage, ubile još 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika.

Dan kasnije, 5. avgusta hrvatska vojska je ušla u gotovo potpuno napušten i prethodno žestoko granatiran Knin, u kojem je pre "Oluje" živelo više od 90 odsto Srba. Za samo nekoliko dana slomljen je otpor Srpske vojske Krajine, koja je brojala oko 30.000 vojnika.

Narod Republike Srpske Krajine, više od 200.000 ljudi, nateran je na povlačenje u pravcu Srbije i Republike Srpske, pri čemu su izbegličke kolone bile pod dejstvom hrvatske artiljerije i vojnog vazduhoplovstva.

Oni koji su ostali, a reč je o civilima, uglavnom starijim i nemoćnim osobama, bili su izloženi teroru i nakon formalnog završetka operacije "Oluja" 7. avgusta.

Tadašnji komandant civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izveštaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća.

Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" u akciji hrvatske vojske nestalo je blizu 2.000 osoba, dok je Hrvatski helsinški odbor saopštio da je u toku operacije "Oluja" ubijeno 670 civila.

"Brionski transkripti"

Takozvani "brionski transkripti" sa sastanka hrvatskog predsednika Tuđmana sa vojnim i državnim rukovodstvom, uoči "Oluje", otkrivaju detalje plana oružanog napada na područje Krajine. Ostala je upečatljiva Tuđmanova rečenica "da Srbe treba udariti tako snažno da nestanu".

Verodostojnost transkripta je potvrđena, a na osnovu njih, Haško tužilaštvo je u proširenoj optužnici protiv hrvatskih generala Čermeka i Markača, optužilo "brojne imenovane i neimenovane, vojne i državne dužnosnike" za krivično delo zločinačkog udruživanja s ciljem "prisilnog i trajnog eliminisanja srpskog stanovništva iz regiona Krajina".

Koncept rešenja takozvanog "srpskog pitanja" u Hrvatskoj, Franjo Tuđman davno je opisao u svojoj knjizi "Bespuća povijesne zbiljnosti", u kojoj objašnjava da "nasilne, pa i genocidne promene, dovode do etničke homogenizacije pojedinih naroda, do većeg sklada nacionalnog sastava pučanstva i državnih granica pojedinih zemalja, pa to može imati pozitivne učinke na kretanja u budućnosti, u smislu smanjivanja razloga za nova nasilja i povod za nove sukobe i međunarodne potrese".

Tuđman je progon Srba nakon "Oluje", kojim je po njegovom mišljenju završeno etničko čišćenje prostora bivše Republike Srpske Krajine, opisao u govoru na otvaranju Ratne škole "Ban Josip Jelačić" u Zagrebu 14. decembra 1998. godine:

"Srpsko smo pitanje, dakle rešili, neće više biti 12 posto Srba ili 9 posto Jugoslovena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države", rekao je tada Tuđman.

Za zločine počinjene u "Oluji" tužilaštvo Haškog tribunala optužilo je trojicu hrvatskih vojnih i policijskih generala, Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak. Suđenje je u toku, a tužilaštvo je za Gotovinu tražilo 27 godina zatvora, za Markača 23, a za Čermaka 17 godina.

Dan kada je počela operacija "Oluja" Hrvatska obeležava kao državni praznik, dok isti datum raseljeni Srbi posvećuju sećanju na svoje stradale sunarodnike.

Hrvatska je krajem juna 1998. usvojila Plan za povratak izbeglica i prihvatila principe na kojima je insistirala međunarodna zajendica, posebno UNHCR.