Tenkovi za Ukrajinu – novi život NATO-a i prilika za pražnjenje magacina
Šef evropske diplomatije Žosep Borelj pozvao je članice Evropske unije da pošalju još naoružanja Kijevu. Češka je juče Ukrajini poslala tenkove, borbena vozila i lake sisteme protivvazduhoplovne odbrane. Pentagon ne spori da je pre početka rata godinama obučavao ukrajinske vojnike. Rat u Ukrajini, ocenjuju stručnjaci, podstakao je homogenizaciju i udahnuo novi život NATO-u.
Sjedinjenje Američke Države su Ukrajini najpre pokušale da obezbede S-300 i "migove 29". Ali nijedna istočnoevropska članica NATO-a nije želela da se odrekne čuvara svog neba, ma koliko stari bili. Zato su Amerikanci pokrenuli takozvanu operaciju "Tenkovi za Ukrajinu".
Reč je o T-72, sovjetskom modelu tenka koji bi Poljaci mogli da otpišu, jer im stiže 250 američkih tenkova tipa "abrams". Česi su prvi poslali 40 borbenih vozila.
Pre tenkova, Zapad je Ukrajini dostavljao lake prenosne sisteme.
Goran Janićević, urednik emisije RTS-a "Dozvolite…", kaže da su protivoklopni raketni sistemi "džavelin" i NLAV postigli odlične rezultate u borbi protiv ruske vojske.
"Bukvalno sve što su Ukrajinci dobili do danas, svi ti sistemi su laki i prenosni, to je prefiks kojim se označavaju ti sistemi. Znači, može jedan vojnik da to prenese, vrlo su laki za korišćenje, obuka je kratka i oni po meni nisu presudno uticali na tok rata u Ukrajini", ocenjuje Janićević.
Rat u Ukrajini, kako se ocenjuje, podstakao je homogenizaciju NATO-a.
"Sada Zapad opet ima neprijatelja"
U zapadnoj štampi se podseća na devedesete kada je, posle pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza, izgledalo da je svet postao unipolaran. Sada, navodi Špigel, Zapad opet ima neprijatelja.
Istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Aleksandar Životić kaže da se može slobodno reći da je sukob na istoku Evrope udahnuo nov život NATO-u kao vojnom i političkom savezu.
"Sasvim je bilo jasno da će posle američkog povlačenja iz Avganistana, njihova politika biti usmerena ka Evropi i ka jačanju NATO-a", ukazuje Životić.
Prilika za pražnjenje magacina punih sovjetskog oružja
Sagovornici tvrde da se nekadašnjim članicama Varšavskog pakta, a sada NATO-a, ukazala prilika da isprazne magacine, pune starog sovjetskog naoružanja.
Nijedna zemlja, međutim, neće donirati velika i značajna sredstva.
"Sada se suštinski radi o jednom procesu koji je mnogo šireg karaktera. Sa jedne strane, u pitanju je vojna pomoć Ukrajini. Na drugoj strani, jeste jedan proces tihe potpune transformacije, zaokruživanje procesa potpune unifikacije NATO snaga u Evropi", smatra Životić.
Janićević kaže da Amerikanci ne moraju da pritiskaju Poljsku, Češku, Slovačku ili Mađarsku da prazne magacine, zato što su već godinama unazad zaključeni veoma vredni ugovori.
"Počev od 2014. godine, NATO je svestan da ne može da se oslanja na sovjetsko naoružanje, rezervni delovi dolaze iz Rusije. Oni su svesni da u jednom trenutku moraju da prekinu sa korišćenjem sovjetskog, odnosno ruskog, naoružanja i taj proces posle sukoba u Ukrajini će samo biti ubrzan", očekuje Janićević.
Turska između kupovine S-400 i "bajraktara" u Ukrajini
Koliko je snabdevanje Ukrajine oružjem od još jedne važne članice NATO-a, Turske, značilo u toku rata, pokazuju desetine snimaka na kojima turski dronovi "bajraktar" uništavaju ruska oklopna vozila i PVO.
Prema ukrajinskim izvorima, nabavke iz Turske i dalje pristižu.
A Ankara je neutralnu poziciju i ulogu posrednika u pregovorima, stekla i time što je od Rusije kupila S-400.
Коментари