Generalštab posle Kušnera – obnova moguća, pitanje odgovornosti i dalje otvoreno
Raskid ugovora sa kompanijom Džareda Kušnera otvorio je pitanje budućnosti Generalštaba, njegove obnove i odgovornosti za pokušaj ukidanja zaštite kulturnog dobra. Arhitekta i autor monografije o Generalštabu Bojan Kovačević kaže da je rekonstrukcija kompleksa moguća i da je pravosudni sistem sada na ispitu, jer je spisak odgovornih, kako smatra, duži od četiri osobe obuhvaćene optužnim predlogom. Arhitekta i konzervator Tanja Damljanović Konli naglašava da je Generalštab zaštićen zbog izuzetne arhitektonske vrednosti, a ne zbog ratne traume, i upozorava na opasnost od političkog tumačenja kulturnog nasleđa.
Srbija je i zvanično raskinula ugovor sa kompanijom Džareda Kušnera o izgradnji luksuznog kompleksa na mestu Generalštaba, bez obaveze plaćanja odštete, dok sudski postupak u vezi sa ukidanjem statusa kulturnog dobra tom zdanju otvara pitanje njegove dalje sudbine.
Arhitekta i autor monografije o Generalštabu Bojan Kovačević ističe da projekat kompanije Džareda Kušnera nije podrazumevao rekonstrukciju postojećeg kompleksa i njegovo pretvaranje u hotel, već rušenje objekata i promenu namene atraktivnog zemljišta u centru Beograda.
Arhitekta i konzervator Tanja Damljanović Konli ocenjuje da pravni status Generalštaba ne bi trebalo posmatrati kao pitanje ponovnog proglašenja za kulturno dobro, jer se kompleks i dalje nalazi u Centralnom registru. Naglašava da zakonske procedure za skidanje zaštite nisu sprovedene na propisan način.
Kovačević: Obnova Generalštaba moguća, deo radova započet
Kovačević naglašava da je rekonstrukcija Generalštaba u potpunosti izvodljiva i da je o tome već razgovarano sa građevinskim inženjerima i arhitektama. Ukazuje da je neophodno otkloniti i pravne posledice posebnog zakona kojim su, kako ocenjuje, uvedene sporne mere u zoni Ulice kneza Miloša.
"Njegova obnova je, naravno, moguća, o tome se razgovaralo sa najozbiljnijim građevinskim inženjerima, naravno i arhitektama, i to pitanje da li je moguće treba možda danas baš kod vas u emisiji završiti", poručuje Kovačević.
Objašnjava da je veća zgrada B, sa kulom, proporcionalno znatno manje oštećena tokom bombardovanja 1999. godine, zbog čega je još tada predlagao da obnova počne upravo od tog dela kompleksa. Manja zgrada A pretrpela je, kako kaže, veća oštećenja, ali su na njoj pojedini radovi već obavljeni.
"Ne zaboravimo da vojna administracija sedi u kuli Generalštaba sve ove godine. Ova zgrada A, koja je više stradala proporcionalno, a koja je manja, na njoj je zapravo proces rekonstrukcije počeo odavno", ukazuje Kovačević.
Damljanović Konli: Generalštab nije zaštićen zbog ratne traume, već zbog arhitektonske vrednosti
Damljanović Konli smatra da bi Generalštab mogao da dobije status kulturnog dobra od izuzetnog značaja, ali da kriterijume za takvu kategorizaciju treba pažljivo razmotriti. Napominje da je kompleks već dovoljno zaštićen samim postupkom proglašenja za kulturno dobro, dok bi viši stepen zaštite pre svega privukao dodatnu pažnju javnosti.
"On i zaslužuje da kroz proces promišljanja i valorizacije dobije kategorizaciju, ali treba dobro promisliti koji su kriterijumi da dobije status kulturnog dobra od izuzetnog značaja", navodi Damljanović Konli.
Upozorava da bi prilikom određivanja vrednosti kompleksa trebalo izbegavati trenutna politička tumačenja i insistiranje isključivo na memorijalnom značaju NATO bombardovanja ili društvenih promena. Smatra da su arhitektonska i urbanistička vrednost Generalštaba osnovni razlozi zbog kojih je kompleks zaštićen.
"Nismo ga zaštitili da bismo se sećali traume i da bismo lečili traume, odnosno da bismo videli ko je kriv, da bismo videli ko je kada pobedio ili uspeo. To mislim da bi trebalo vrlo promišljeno staviti u ruke istoričara da se time bave i obeležavati to kroz druge medije, a ne kroz poigravanje arhitekturom, rekonstrukcijom Generalštaba", naglašava Damljanović Konli.
Kovačević: Pravosuđe polaže ispit, spisak odgovornih je veći od četiri osobe
Govoreći o sudskom postupku zbog ukidanja zaštite Generalštaba, Kovačević navodi da ne prati detaljno njegov tok, ali smatra da bi trebalo ispitati odgovornost šireg kruga ljudi, a ne samo četiri osobe obuhvaćene optužnim predlogom.
"Sad u stvari pravosuđe polaže ispit, a ne mi, recimo, kao arhitekti, s tim što bih vrlo jednostavno rekao da je taj spisak odgovornih malo veći nego što su ove četiri osobe", ocenjuje Kovačević.
Posebno ukazuje na odgovornost zaposlenih u institucijama nadležnim za zaštitu kulturnog nasleđa koji, prema njegovom mišljenju, nisu reagovali na sporne odluke i pritiske. Smatra da je neophodno utvrditi i odgovornost onih koji nisu preduzeli mere u okviru svojih nadležnosti.
"Tu je čitav niz ljudi koji su, kao i u, nažalost, drugim segmentima države, prespavali mnoge epizode. Ne zaboravimo da je nečinjenje isto tako bitno kao i činjenje", poručuje Kovačević.
Gostovanje Bojana Kovačevića i Tanje Damljanović Konli možete u celosti da pogledate u video-zapisu na početku teksta.