Nevladina organizacija "CASA": Ozbiljne administrativne prepreke za Srbe u primeni Zakona o strancima na KiM
U drugom po redu izveštaju nevladine organizacije “CASA” iz severnog dela Kosovske Mitrovice navodi se da u implementaciji Zakona o strancima na Kosovu i Metohiji, postoje ozbiljne pravne i administrativne prepreke koje utiču na pristup civilnoj registraciji, regulisanju boravka, ličnim dokumentima i procedurama za sticanje državljanstva, posebno za pripadnike srpske i drugih nevećinskih zajednica.
Nevladina organizacija "CASA", koja nadgleda primenu Zakona o strancima, odnosno dodatnih mera koje se tiču srpske zajednice radi obezbeđivanja boravišnih dozvola za zaposlene i studente, navodi u izveštaju da je jedno od pitanja koja najviše zabrinjavaju - nedostatak ujednačene administrativne prakse između opština.
"Podnosioci zahteva često dobijaju kontradiktorne informacije u vezi sa potrebnom dokumentacijom i procedurama, dok se zahtevi za dokumentaciju često razlikuju od zvaničnih smernica koje je objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Stanovnici su takođe prijavili prekomerna administrativna opterećenja, uključujući ponovljene zahteve za apostile overama i notarskom overom dokumentacije koja nije formalno propisana zakonom, što dovodi do značajnih finansijskih troškova i produženih procedura", navodi se u izveštaju.
Ističe se da je posebna zabrinutost izražena u vezi sa licima rođenim van Kosova i Metohije, čiji roditelji poseduju tzv. kosovska dokumenta.
Prema izveštaju, mnoga lica starija od 18 godina i dalje se suočavaju sa ozbiljnim poteškoćama u pristupu civilnoj registraciji i procedurama za sticanje državljanstva, uprkos kontinuiranom boravku na Kosovu i Metohiji i porodičnom poreklu povezanom sa državljanima KiM. U praksi, mnoga od njih se upućuju na znatno restriktivnije procedure naturalizacije stranaca zbog mesta rođenja i kasne registracije nakon punoletstva.
Kontinuitet državljastva za bivše državljane
Izveštaj podseća da je "CASA" ranije ukazivala da takve prakse nisu bile u potpunosti u skladu sa prethodnim Zakonom o državljanstvu, posebno članom 32, koji je garantovao kontinuitet državljanstva za bivše državljane SRJ sa prebivalištem na KiM i njihove direktne potomke, bez propisivanja eksplicitnih starosnih ograničenja.
"Međutim, nedavno usvojeni novi Zakon o državljanstvu, koji stupa na snagu za manje od nedelju dana, sada izričito uvodi pravilo prema kojem lica rođena van Kosova gube mogućnost sticanja državljanstva po poreklu nakon navršenih 18 godina ukoliko to pravo prethodno nisu ostvarila", piše u izveštaju.
"CASA" izražava zabrinutost da novi pravni okvir može nesrazmerno pogoditi određene zajednice, posebno lica koja zbog političkih, administrativnih ili praktičnih prepreka nisu bila u mogućnosti da tokom detinjstva završe postupke registracije.
Izveštaj takođe ukazuje na rastuću zabrinutost među stanovnicima zbog kratkih prelaznih rokova uspostavljenih za procedure civilne registracije i regulisanja boravka. Prema navodima stanovnika, opštinske kancelarije su već preopterećene, dok podnosioci zahteva često ne dobijaju pisane potvrde ili zvanične pisane odluke, čime im se onemogućava pristup delotvornim pravnim lekovima i sudskoj zaštiti.
Srpske lične karte
Izveštaj dodatno upozorava da najavljeno prestajanje priznavanja srpskih ličnih karata (15. mart 2027. godine) izdatih stanovnicima na Kosovu i Metohiji može izazvati ozbiljne praktične posledice, uključujući rizike povezane sa pristupom zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj zaštiti i zakonitom boravišnom statusu.
Posebna pažnja posvećena je supružnicima koji apliciraju kroz procedure spajanja porodice.
Pravno mišljenje nevladine organizacije “CASA” uključeno u izveštaj argumentuje da se trajanje braka za potrebe sticanja državljanstva mora računati od dana zakonitog zaključenja braka, a ne od dana njegove naknadne registracije pred kosovskim institucijama.
Izveštaj dalje ukazuje da rigidno insistiranje na dodatnom jednogodišnjem periodu privremenog boravka u slučajevima dugotrajnih brakova i stvarnog porodičnog života može predstavljati nesrazmernu i preterano formalističku prepreku ostvarivanju građanskog statusa.
"CASA" poziva institucije u Prištini i na lokalu da usaglase administrativne prakse između opština, da produže prelazne rokove, uspostave jasne procedure za lica rođena u inostranstvu čiji bar jedan roditelj poseduje tzv. kosovska dokumenta, da obezbede pisane odluke i delotvorna pravna sredstva, omoguće neposredno podnošenje zahteva za državljanstvo supružnicima koji već ispunjavaju suštinske zakonske uslove u vezi sa trajanjem braka i porodičnim životom.
Коментари