Полемика и о мањинским листама
Посланица Савеза војвођанских Мађара Елвира Ковач одговорила је Стефану Јањићу поводом изјаве да и група грађана може да оснује мањинску листу. Истакла је да је став те странке да је у Србији начин заступања националних мањина добар, али и да треба размишљати о томе зашто је много странака регистровано као странка националне мањине и да ли је реч о злоупотребама. Додала је да је у прошлости било више таквих злоупотреба.
Ковач је истакла да СВМ препоруке ОДИХР-а сматра значајним и додала и да ће увек указивати на то уколико се неке странке понашају тако да желе да на лакши начин дођу до мандата.
Посланик СНС-а и предлагач закона Мирослав Петрашиновић је, одговарајући на Јањићеве критике измене закона које се тичу мањинских листа, одговорио да уколико је у питању група грађана која жели да стекне статус мањинске листе, у називу листе мора да стоји интерес које националне мањине заступа та група грађана.
"То је била једна од препорука ОДИХР-а на коју су они инсистирали. Ми испрва нисмо били за то, да не би дошло до злоупотреба. На крају смо их ипак прихватили, али са напоменом, односно са децидирано стављено кроз одредбу закона, да у називу те листе коју представља група грађана мора да стоји интерес које националне мањине заступа та група грађана", рекао је Петрашиновић.
(Танјуг)
Опширније
Краће
Стефан Јањић и Брнабићева о одредби да један бирач може да подржи више листа
Посланик посланичке групе Србија центра Стефан Јањић навео је да је Мирослав Петрашиновић 2021. године имао једну објаву на свом Фејсбук налогу "једна странка, једна земља, један председник", што је био мото нацистичке странке". Он је рекао да "има сличности између СНС и нацистичке странке".
Јањић је рекао да су од свих ОДИХР препорука изабране оне које највише омогућавају манипулацију СНС-a. Он је као пример навео одредбу да један бирач може да подржи више листа.
"Онда су се сетили да мањинску листу може да оснује и група грађана. Како ћемо знати да група грађана заступа мањинске интересе?", упитао је он.
Председница Скупштине Србије Ана Брнабић је навела да је у тренутку када је Јањић рекао да "има сличности између СНС-а и нацистичке странке мува слетела на њега и рекла све што свако нормалан мисли".
Она је рекла да је и СНС био против тога да једна особа може да подржи више листа, али је та препорука ОДИХР-а морала да се спроведе.
"Хоћете да спроводимо препоруке ОДИХР-а или нећете – или неке хоћете, а неке нећете?", упитала је Брнабић опозицију.
На Јањићеву тврдњу да изменама закона нису у обзир узете препоруке које се тичу притиска на бираче, Брнабић је одговорила да је власт питала ОДИХР како да примени ову препоруку.
"Они су рекли 'да вам искрено кажемо, не знамо ни ми, зато што не постоји доказ о притиску на бираче. Постоји само наратив. Нисмо видели ниједан једини доказ, нико није показао ниједну једину особу, те смо морали да ставимо у извештај, али притисак на бираче нисмо видели у Србији'", навела је Брнабићева.
(Фонет, Танјуг)
Опширније
Краће
Посланици Скупштине Србије наставили расправу
Посланици Скупштине Србије наставили су нешто после 10.00 часова расправу о сету изборних закона које је у скупштинску процедуру упутио посланик Српске напредне странке Мирослав Петрашиновић.
Седници присуствује 128 народних посланика.
Na sednici, koja je počela juče, poslanici su najpre utvrdili dnevni red u koji su, pored izmena seta izbornih zakona, uvrštene još dve tačke.
Tokom rasprave o predlozima za proširenje dnevnog reda prihvaćeno je da se u njega uvrsti Predlog odluke o izmenama Odluke o sastavu stalnih delegacija Narodne skupštine u međunarodnim parlamentarnim institucijama, kao i Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije.
Poslanici objedinjeno raspravljaju o setu izbornih zakona čije izmene je predložio poslanik Srpske napredne stranke Miroslav Petrašinović. On je u parlamentu obrazložio izmene izbornih zakona.
Pred poslanicima su predlozi za izmenu Zakona o izboru predsednika Republike, Zakona o izboru narodnih poslanika, Zakona o lokalnim izborima i Zakona o Ustavnom sudu.
Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu podržao je predložena zakonska rešenja, a Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo ocenio je da su predlozi za izmenu četiri izborna zakona u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Srbije.
O ovim zakonskim predlozima održana su četiri javna slušanja koja je organizovao Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije u Beogradu, Kragujevcu, Novom Sadu i Nišu.
Šta se menja izmenama zakona
Govoreći o izmenama i dopunama Zakona o izboru za narodne poslanike, Petrašinović je istakao da se uvodi veći kapacitet organa za sprovođenje izbora, kako onih koji su srednjeg nivoa, tako i onih koji su nižeg nivoa, pri tome se misli na gradske i opštinske izborne komisije, kao i na biračke odbore.
Petrašinović je istakao da je jedna od preporuka ODIHR-a bila da se radi na tome da se uvede standardizovani tip obuke za sve članove biračkih odbora.
"U skladu sa tim, rešenje koje sada predviđa izmene i dopune Zakona o izboru narodnih poslanika predviđa standardizovani tip obuke za sve članove biračkih odbora, kako one u stalnom sastavu, tako i one u proširenom sastavu", rekao je Petrašinović.
Kako je naveo, obuku će organizovati RIK koji kao organ za sprovođenje izbora ima obavezu da u roku od tri meseca od stupanja zakona na snagu, propiše način kako će se izvoditi obuka i kako će obuka biti organizovana.
Dodao je da će RIK biti zadužen da vodi registar svih lica koja su prošla obuku i koja imaju potvrdu da su prošla obuku, a potvrda će važiti tri godine.
"Izmenama i dopunama ovog zakonskog rešenja predviđeni su slučajevi u kojima lica gube ovu potvrdu. Jedan od tih slučajeva je ukoliko lice bude pravosnažno osuđeno za krivično delo protiv izbornog prava i ukoliko izbori budu poništeni na odgovarajućem biračkom mestu", rekao je Petrašinović.
Potpis podrške za više izbornih lista
Izmenama i dopunama ovog zakona predviđeno je i da jedna osoba može dati potpis podrške za više izbornih lista.
Kako je naveo, to je jedna od preporuka ODHIR-a koja se javljala i u ranijim njihovim izveštajima nakon održanih parlamentarnih izbora.
Petrašinović je rekao i da je predviđeno da Republička izborna komisija, gradska ili opštinska izborna komisija budu zadužene da podnesu krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu ukoliko dođe do zloupotrebe podataka ličnosti prilikom prikupljanja potpisa podrške za izborne liste.
Izmene i za manjinske liste
Prema njegovim rečima, predviđene su i izmene kada su u pitanju manjinske liste.
Objasnio je da novo zakonsko rešenje predviđa da naziv liste koja želi da dobije status liste nacionalne manjine mora sadržati pun ili skraćen naziv liste nacionalne manjine.
Kada je u pitanju koalicija političkih stranaka, sve stranke moraju biti stranke nacionalnih manjina, upisane u registar političkih stranaka kao stranke nacionalnih manjina, i u nazivu izborne liste mora biti sadržan pun ili skraćen naziv stranke nacionalne manjine.
Dodao je da, kada je u pitanju grupa građana koja želi da stekne status stranke nacionalne manjine, u nazivu liste mora da stoji naziv nacionalne manjine čije interese zastupa ta grupa građana.
Govoreći o Predlogu dopune Zakona o izboru predsednika Republike, Petrašinović je naveo da se predloženim zakonskim rešenjem definiše da članovi biračkog odbora, koji će biti zaduženi na dan glasanja kada se bude birao predsednik, moraju, takođe, da prođu obuku.
O lokalnim izborima
Kada je reč o izmenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, takođe se propisuje da lica koja su kako u stalnom, tako i u proširenom sastavu biračkih odbora, moraju imati i potvrdu da su prošla obuku za rad u biračkom odboru.
Odredbe koje se tiču obuke koju sprovodi i organizuje RIK odnose se i na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima.
Izmene koje se tiču Ustavnog suda
Kada je reč o izmenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, izmene se, kako je naveo, odnose na skraćivanje roka u kom organ za sprovođenje izbora dostavlja sudu potrebne dokaze. On je objasnio da je rok ranije bio osam dana, a predloženo je da bude skraćen na tri.
Dodao je i da Ustavni sud trenutno ima rok od 30 dana da donese odluku o poništavanju izbora na određenom biračkom mestu, a predloženo je da taj rok bude skraćen na 20 dana.
Prema njegovim rečima, predloženo je i da rok za ponavljanje izbora, koji je trenutno 10 dana, treba da bude produžen do 30 dana.
Коментари