Starović: Nema zamrzavanja sredstava EU za Srbiju, do kraja maja usvajanje preporuka Venecijanske komisije i ODIHR-a
Srbija ne očekuje blokadu evropskih fondova, već nastavak redovne procene reformskih rezultata, poručuje ministar za evropske integracije Nemanja Starović. Ukazuje da je do kraja maja planirano usvajanje preporuka Venecijanske komisije, ali i izmena izbornih zakona u skladu sa preporukama ODIHR-a.
Nemanja Starović ističe da su različita tumačenja u javnosti posledica nepotpunih informacija i da je zvanično saopštenje Brisela donelo razjašnjenje.
"Evropska komisija veoma jasno kaže da nema govora ni o kakvom zamrzavanju ili blokiranju finansijskih sredstava, što se moglo čuti od brojnih ptica zloslutnica prethodnih dana, pre svega ovde u Beogradu, već da postoji kontinuirana procena ispunjenosti kriterijuma za isplatu finansijskih sredstava", naglašava Starović.
Objašnjava da Srbija, kao i druge zemlje korisnice Plana rasta EU za Zapadni Balkan, na svakih šest meseci podnosi zahteve za isplatu finansijskih sredstava, koje Evropska komisija potom ocenjuje na osnovu realizovanih reformskih koraka i političkih kriterijuma.
"Evropska komisija potom verifikuje ispunjenost tih koraka i procenjuje ispunjenost tih političkih kriterijuma koji se uglavnom tiču oblasti vladavine prava, zajedničke spoljne bezbednosne politike, stepena usklađenosti sa istom i konkretno i specifično u slučaju Srbije – poglavlje 35, našu posvećenost dijalogu Beograda i Prištine, a nakon toga odobrava isplatu sredstava", objašnjava Starović.
"Srbija je šampion u povlačenju sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan"
Ukazao je da su mnogi pre godinu dana govorili da nam nikada neće biti isplaćena sredstva predfinansiranja, odnosno 112 miliona evra, to se desilo.
"Slična situacija kada govorimo i o prvoj tranši čija isplata nam je odobrena u januaru ove godine u visini od 57 miliona evra. I ukupno posmatrano, uprkos svemu što možete čuti u delu javnosti i svim tim pticama zloslutnicama koje, nažalost, moram da spomenem – Srbija je i dalje šampion u odnosu na sve partnere sa Zapadnog Balkana u povlačenju finansijskih sredstava iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan", naglašava Starović.
Dodaje da "kada saberemo sredstva predfinansiranja i prvu tranšu čija je isplata odobrena, to je 168 miliona evra".
"To je značajno više u odnosu na sve druge, u odnosu na Crnu Goru, Albaniju, Severnu Makedoniju, pogotovo Bosnu i Hercegovinu kojoj, nažalost, nije odobrena isplata nikakvih sredstava do sada", navodi Starović.
Preporuke Venecijanske komisije do kraja maja
Napominje da je sada na dnevnom redu naš zahtev za isplatu druge tranše koji smo podneli još u julu prošle godine, kao i da je u toku procena rezultata.
"Postoji očekivanje od strane Evropske komisije da mi u potpunosti primenimo preporuke Venecijanske komisije, a vezane za set pravosudnih zakona. I moram da kažem da kolege iz Evropske komisije u ovom smislu kucaju na otvorena vrata, budući da smo mi to prihvatili i pre nego što je ekspertsko mišljenje Venecijanske komisije stiglo 24. aprila, da ćemo u potpunosti sve te preporuke ispoštovati kakve god da budu. One su stigle. Mi intenzivno radimo na tome, formirana je radna grupa i tokom maja će biti u potpunosti primenjene sve preporuke Venecijanske komisije", dodaje Starović.
Ističe i da će se o preporukama Venecijanske komisije u parlamentu raspravljati u drugoj polovini maja.
"Sasvim sigurno do kraja maja. Mi smo se obavezali na tako nešto, smatramo da imamo kapacitete da sve to uspešno realizujemo do kraja ovog meseca", poručuje Starović.
Izborni zakoni i preporuke ODIHR-a
Paralelno sa tim, od ponedeljka počinje javna rasprava o setu izbornih zakona kojima primenjujemo preporuke ODIHR-a.
"Do kraja maja će, verujem, u Narodnoj skupštini i taj paket izbornih zakona, odnosno njihovih izmena, biti usvojen. To je nešto takođe što smo prihvatili na sebe, što smatramo da je dobro, što unapređuje izborne uslove u Srbiji", kaže Starović.
Ističe da su te izmene važne i u kontekstu izbora koji će se održati do kraja godine.
"Budući da nas svakako do kraja ove godine, pre ili kasnije, očekuju izbori – bitno je da taj paket izbornih zakona usvojimo i izmenimo na pravi način", poručuje ministar.
Ima li šumova na relaciji Beograd–Brisel
Na pitanje postoje li trenutno šumovi na relaciji Beograd–Brisel, ministar Starović kaže da postoje različita očekivanja, a nekada i određeni raskoraci.
"Jako je bitno da imamo veoma dobru radnu atmosferu, odnose sa kolegama iz brojnih direktorata Evropske komisije, da je naša komunikacija intenzivna i svakodnevna", ističe Starović.
"Mislim da, uprkos svim tim šumovima koji se nekad javljaju, mi uspevamo da ih prevaziđemo i da napredujemo na našem evropskom putu", napominje ministar.
Potreban širi društveni konsenzus o evrointegracijama
Starović smatra da Srbiji nedostaje široka politička podrška evropskim integracijama.
"Kada govorimo o tom društveno-političkom konsenzusu, on bi morao da obuhvata i vlast i opoziciju i civilno društvo i sve druge relevantne faktore koji utiču na javno mnjenje i na sliku unutar naše šire društvene zajednice", ističe ministar.
Ukazao je da ako pogledamo sve države koje su postale članice Evropske unije, taj konsenzus je uvek postojao.
"Postojao je konsenzus da to predstavlja nacionalni prioritet i da, uprkos različitim političkim problemima, razlikama koje su prirodne, ali da svi politički i društveno-politički faktori zajedno rade i prosto vuku svoju državu i svoje društvo u pravcu same Evropske unije", objašnjava Starović.
Dodaje da trenutno takav konsenzus kod nas ne postoji, ali da će Ministarstvo nastaviti da radi na njegovoj izgradnji.
Koliko građani podržavaju članstvo Srbije u EU
Prema istraživanjima Ministarstva za evropske integracije, podrška članstvu u EU i dalje postoji.
"Sasvim sigurno da i dalje postoji jasna relativna većina unutar srpskog javnog mnjenja za članstvo naše države u Evropskoj uniji. Logično je i razumljivo da taj nivo podrške ne može biti isti kao što je bio pre 20 ili pre 15 godina. S obzirom na to da ovaj naš put ka Evropskoj uniji traje već četvrt veka i da je normalno da se negde manifestuje i zamor od samog pristupanja", ukazuje ministar.
Ipak, kako kaže, već nekoliko godina imamo prilično stabilne trendove.
"Na hipotetičkom referendumu 47 odsto građana bi glasalo 'za', 35 odsto 'protiv', dok 14 odsto ne bi učestvovalo", navodi Starović.
Коментари