Читај ми!

Izdavanje ličnih dokumenata za Srbe na KiM – primena i rokovi u magli neizvesnosti

Proces prijave za lična dokumenta za Srbe na Kosovu i Metohiji koji do sada nisu bili u sistemu institucija u Prištini počeo je u ponedeljak. Predstavnici civilnog društva Srba sa KiM ističu da u praksi postoji mnogo konfuzije i nejasnoća kao i da će teško za tri meseca biti obrađene hiljade zahteva.

Vlasti u Prištini počele su prošle nedelje da sprovode zakone o strancima i vozilima, ali je Srbima na Kosovu i Metohiji biti dat rok od tri meseca za dobijanje lokalnih dokumenata. Žiteljima centralne Srbije koji rade i studiraju na severu, biće izdavane privremene dozvole za boravak u trajanju od godinu dana.

U ponedeljak je počelo prijavljivanje za lokalna lična dokumenta za Srbe sa i van KiM koji rade u južnoj srpskoj pokrajini.

Konfuzija na početku primene

Prema rečima Milice Andrić Rakić iz Nove društvene inicijative, građani koji su pokušali da podnesu zahteve uglavnom dobijaju istu listu dokumenata kao i ranije.

"Jedino što je novina jeste da sada mogu da apliciraju sa srpskom ličnom kartom i da ne moraju da idu u Prištinu, već to mogu da urade u lokalnim samoupravama. Sve ostalo je praktično isto“, navela je za RTS Andrić Rakićeva.

Dodaje da i dalje postoje brojne nelogičnosti – poput zahteva da građani dostave uverenje da nisu osuđivani na teritoriji KiM, iako taj dokument ne mogu da dobiju bez ličnih dokumenata koje izdaje Priština.

Hiljade ljudi u pravnoj nesigurnosti

Poseban problem predstavlja položaj više hiljada ljudi koji godinama ne mogu da regulišu svoj status.

Bez kosovskih dokumenata, njihova srpska dokumenta se u sistemu u Prištini smatraju nevažećim, što im onemogućava da otvore račun u banci, zaposle se ili upišu imovinu na svoje ime.

"To su ljudi koji su praktično u potpunoj pravnoj i ekonomskoj blokadi“, ističe Andrić Rakićeva.

Nejasna uputstva i "nezvanična" tumačenja

Iako lokalne institucije tvrde da čekaju instrukcije nadležnih ministarstava, u praksi se pojavljuju različita tumačenja pravila.

Službenici, kako se navodi, nezvanično najavljuju moguća izuzeća i alternativna rešenja za pojedine uslove, što dodatno unosi konfuziju među građane.

Kao primer se navode uslovi za dokazivanje finansijskih sredstava, koji su za mnoge aplikante teško ostvarivi.

Ograničeni kapaciteti lokalnih službi

Dodatni izazov predstavljaju kadrovski kapaciteti lokalnih administracija.

Nakon odlazaka zaposlenih 2022. godine i promene struktura u opštinama, postoji bojazan da službenici neće moći da obrade veliki broj zahteva u predviđenom roku.

"Radi se o više hiljada ljudi i biće veoma teško da se ceo proces završi u roku od tri meseca“, ocenjuje Andrić Rakićeva.

Rok do sredine juna pod znakom pitanja

Iako je rok za završetak procesa postavljen do 16. juna, Andrić Rakićeva sumnja da će biti poštovan.

Kako navodi, interesovanje građana će tek rasti, a smatra da je već sada jasno da procedura zahteva vreme i dodatna pojašnjenja.

Uloga Evropske unije i moguća pojednostavljenja

Očekuje se da Evropska unija pažljivo prati sprovođenje procesa, što bi moglo da dovede do postepenog pojednostavljivanja procedura.

"Nadam se da je ovo početna zbrka između centralnih i lokalnih vlasti da će se stvari u hodu rešavati“, ističe Andrić Rakićeva, dodajući da su zakoni formalno usklađeni sa evropskim standardima, ali da je problem u njihovoj primeni.

Otvoreno pitanje srpskih institucija

Pored administrativnih pitanja, proces otvara i šire teme, uključujući budućnost srpskih institucija u oblasti obrazovanja i zdravstva.

Dok vlasti u Prištini govore o integraciji, u Ohridskom sporazumu, kako kaže Milica Andrić Rakić, pominje se i model po kome bi te institucije imale status posebnih, formalno privatnih ustanova čiji bi osnivači trebalo da budu resorna ministarstva Republike Srbije.

Kako će to rešenje izgledati u praksi i da li će biti prihvaćeno, ostaje da se vidi.

Andrić Rakićeva napominje da premijer privremenih institucija u Prištini Aljbin Kurti govori o integraciji srpskog zdravstva i školstva.

"Smatram da srpska strana treba da priča o legalizaciji tih institucija, to jest njihovoj registraciji imajući u vidu istoriju onoga što se dešavalo. Obično je integracija značila ulazak u sistem javnih prištinskih institucija", zaključuje Milica Rakić Andrić.

Ceo razgovor sa Milicom Rakić Andrić možete pogledati u video-zapisu na početku teksta

четвртак, 09. април 2026.
10° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом