Poglavlje 8 koči otvaranje klastera 2 – zaštita konkurencije u fokusu
Većina poglavlja za pridruživanje Evropskoj uniji, u klasteru 2 je otvorena. Za poglavlja koja se odnose na pravo poslovnog nastanjivanja i slobodnog pružanja usluga, kao i zaštite potrošača i zaštite zdravlja, donete su i pregovaračke pozicije. Zbog čega je klaster 2 i dalje na čekanju?
Iako su se stekli uslovi za otvaranje klastera 2, to se još nije desilo. Sporno je, po svemu sudeći, poglavlje 8, odnosno poglavlje koje se odnosi na politiku konkurencije iako je većina merila i tu ispunjena.
"Mi na strani zaštite konkurencije, kada je reč o pravnom okviru, kada je reč o institucionalnom okviru, kada je reč o funkcionisanju tog sistema, mi nemamo primedbi od strane Evropske komisije, niti u izveštajima, niti kada je, naravno, reč o merilima za otvaranje ovog poglavlja", kaže koordinator Nacionalnog konventa za Klaster 2 Dušan Protić.
Da je regulativa u najvećoj meri usklađena sa onom u Evropskoj uniji i da su učinjeni značajni pomaci, saglasni su i drugi članovi radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za pregovaračko poglavlje 8, ali ukazuju na to da i dalje ima problema.
"Imamo veoma čest slučaj da dolazi do takozvanih restriktivnih i nedozvoljenih sporazuma između učesnika na tržištu. Imamo slučaj da se dogovore tri-četiri jaka učesnika da istovremeno podignu cene, kao što je skoro bio slučaj", navodi profesor Ekonomskog fakulteta u Nišu Boban Stojanović.
Da li je potreban novi zakon o zaštiti konkurencije
Ima mišljenja da je potrebno doneti novi zakon o zaštiti konkurencije koji će dati veća ovlašćenja Komisiji za zaštitu konkurencije, posebno u delu prikupljanja dokaza, kažnjavanja i donošenja odluka.
"Kod nas je dosta fokus na oblast restriktivnih sporazuma ili zloupotrebe dominantnog položaja i tu može da se kaže da smo nekako zadovljni, a u oblasti koncentracije – tu postoji najveća manjkavost u pogledu konkurencije", ističe prof. Ivan Đekić, član Radne grupe za politiku konkurencije.
Brisel interesuju javne nabavke
Po svemu sudeći, Brisel ipak najviše zanima usklađenost državne pomoći sa evropskim pravilima i proces javnih nabavki. To se nalazi i u četvrtom stubu plana za Zapadni Balkan.
"Problematika državne pomoći, usklađivanje sa evropskim pravilima o dodeli državne pomoći je ono što će se definitivno naći u toj agendi", ističe Ranka Miljenović, koordinatorka radne grupe za poglavlje 8.
Sve zemlje Zapadnog Balkana, pa i Srbija, trenutno rade na agendi u kojoj se definišu reforme i ciljevi na osnovu čega će zemlje povlačiti deo od opredeljenih šest milijardi evra.
Коментари