Đelić predstavio rezultate Ministarstva nauke

Ministar za nauku i tehnološki razvoj Božidar Đelić izjavio da je to ministarstvo od jula ove godine izjednačilo plate istraživača na fakultetima i institutima, pojačalo međunarodnu saradnju i nadoknadilo kašnjenje u tehnološkim i inovacionim projektima.

Na konsultativnom sastanku pod nazivom "Nauka i tehnologija: prioriteti, planovi i mogućnosti u 2009. godini", Đelić je rekao da je Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj povećalo cenu "istraživačkog meseca", nadoknadilo zatečena kašnjenja u isplati zarada i obezbedilo redovnu isplatu i materijalnih troškova.

Ministarstvo je najavilo da će to povećanje biti održano i u sledećoj godini i da će pratiti rast primanja u prosveti.

Đelić je rekao da je to ministarstvo pokrenulo pregovore za učlanjenje Srbije u Evropski centar za nuklearna istraživanja CERN, da se priključilo Evropskom partnerstvu za superkompjuting, programu FP7 Euratom, realizovalo saradnju s Nemačkom službom za akademsku razmenu i pokrenulo bilateralnu saradnju sa Španijom i Portugalijom.

Ministarstvo je potpisalo ugovore i platilo za 472 odobrena projekta tehnološkog razvoja, odobrilo 96 inovacionih projekata za pravna i 34 projekta za fizička lica.

Oganizovano je takmičenje za najbolju tehnološku inovaciju s nagradnim fondom od osam miliona dinara i dodeljene stipendije za 110 studenata doktorskih studija u iznosu od po 32.000 dinara mesečno.

Đelić je rekao da će to ministarstvo, u saradnji s naučnom i stručnom javnošću, započeti rad na pravljenju liste naučno-tehnoloških prioriteta u 2009, naredne tri do četiri i narednih 10 godina, kojih se čvrsto mora držati.

Ministar za nauku je naveo da ne može biti potpuno zadovoljan budžetom za nauku i tehnologiju u 2009. od 106 miliona evra, ali da je u poslednjih sedam godina taj iznos rastao i da će u 2009. biti nastavlje rast budžeta u realnom iznosu, podsetivši da je 2001. iznosio 27 miliona evra.

U 2009. oštrija finansijska disciplina

Projekat nuklearne komisije VIND neće se više finansirati iz sredstava namenjenih nauci, već kroz državnu garanciju od 25 miliona evra, rekao je Đelić i dodao da su za taj projekat obezbeđene donacije od kojih je najveća EU u iznosu od 6,2 miliona dolara.

Ministarstvo je najavilo da će u 2009. godini izdvajati 50,2 odsto budžeta za osnovna istraživanja i oko 39,2 odsto za tehnološki razvoj, što je više nego 2008. godine.

Đelić je najavio da će u sledećoj godini biti ojačana finansijska disciplina i da će striktnije pratiti trošenje para iz budžeta - "da svaki dinar bude upotrebljen za svoju namenu".

Ministar je rekao i da je pokrenuta procedura za međunarodno finansiranje kapitalnih projekata sa Evropskom investicionom bankom, Svetskom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

Sledeće godine su planirane mnoge aktivnosti i projekti, među kojima su potpisivanje sporazuma o tehnološkoj saradnji s Kinom, usvajanje u Vladi Srbije zakona o naučnoistraživačkoj delatnosti, zakona o inovacionoj delatnosti i zakona o SANU, kao i nastavak projekta izgradnje stanova za naučnike.

Predsednik Nacionalnog saveta za nauku i tehnološki razvoj Gradimir Milovanović predstavio je Nacrt strategije nauke i tehnološkog razvoja Srbije, a direktor Zavoda za zaštitu intelektualne svojine Branka Totić predstavila je patent kao svojinu značajnu za razvoj Srbije.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 18. јун 2025.
29° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом