уторак, 30.10.2012, 13:03 -> 20:24
Anketni odbor o trošenju novca na Kosmetu
Skupštinski odbor za Kosovo i Metohiju predložiće parlamentu formiranje anketnog odbora koji bi istražio kako je trošen državni novac za Pokrajinu od 2000. godine. Na sednici ministar Ivan Mrkić rekao da srpska diplomatija intenzivno radi na sprečavanju novih priznavanja Kosova.
Odbor za Kosovo i Metohiju Skupštine Srbije predložiće parlamentu da se formira anketni odbor koji bi istražio kako je trošen državni novac za Pokrajinu od 2000. godine, odlučeno je na sednici Odbora.
Predlog o formiranju anketnog odbora izneo je poslanik Demokratske stranke Borislav Stefanović, bivši šef pregovaračkog tima Beograda u pregovorima sa Prištinom.
Predlog je usvojen sa tri glasa protiv - dva Demokratske stranke Srbije i jednog naprednjaka. Poslanici DSS-a nisu glasali jer, kako je rekao poslanik te stranke Slobodan Samardžić, "sada nije dobar trenutak za to", iako slučaj treba detaljno istražiti.
"Nije dobro da se usred histerične kampanje koju vodi B92 formira anketni odbor jer će biti da se to radi pod pritiskom kampanje", rekao je Samardžić, koji je bio prvi ministar za Kosovo i Metohiju u vladi formiranoj 2007. godine. On je rekao da je odbor trebalo formirati mnogo ranije i istražiti gde je završio novac za Kosovo.
Stefanović je odgovorio da je važno da se baš sada obavi istraga i da to ne treba da čine televizije već nadležni organi.
Bivši ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović smatra da je o trošenju državnog novca na Kosmetu potrebno utvrditi sve činjenice od 2000. godine, odnosno od kada je novac odvajan za građane Pokrajine.
Odbor o platformi za KiM
Članovi Odbora za Kosovo i Metohiju razgovarali su i o platformi za Kosovo i Metohiju.
Predstavnici DSS-a ne zameraju Vladi što je platforma za KiM državna tajna, ali smatraju da je Vlada suviše blaga i da nema određeniji stav prema Briselu, jer se može desiti da pet članica Evropske unije na kraju prizna nezavisnost Kosova.
U LDP-u, suprotno tome, smatraju da javnost treba da zna sadržinu platforme, jer će se, prema rečima Zorana Ostojića, iz nje videti da li se ide na zamrzavanje konflikta ili na rešenje.
Demokrate predlažu da platforma bude što konkretnija i preciznija, a najveći problem vide u pridobijanju Srba sa severa Pokrajine za sva buduća rešenja u dijalogu.
Savetnik predsednika Srbije Marko Đurić rekao je poslanicima da o pitanju Kosova i ključnim principima treba da se raspravlja i u Skupštini, kao i da se nađe rešenje koje mora da bude solidna osnova za mir i bezbednost.
Đurić je dodao da će biti učinjeni mnogi ustupci, ali ne na štetu državnog i nacionalnog interesa.
Predstavnici Srba sa severa Kosmeta pitali su Borislava Stefanovića, koji je, prema njihovim rečima, sve vreme tvrdio da se sporazumi o slobodi kretanja i integrisanom upravljanju prelazima ne odnose na sever Pokrajine.
Mrkić: Diplomatska akcija protiv novih priznanja
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivan Mrkić rekao je da država i njegovo ministarstvo raznim diplomatskim akcijama nastoje da onemoguće bilo kakvo utemeljenje državnosti Kosova i dalja priznanja nezavisnosti.
"Aktivnosti Ministarstva usmerene su ka tome da onemogućimo da Kosovo uđe u red suverenih država. Time ne blokiramo komunikaciju sa Prištinom i ne želimo da otežavamo život građana na Kosovu i Metohiji, nego se time sprečava izgradnja međunarodnog subjektiviteta takozvane države Kosovo", rekao je Mrkić članovima Odbora za KiM.
Podnoseći poslanicima izveštaj o tome šta je Vlada uradila po pitanju Kosova, ministar je ponovio da će nove vlasti sprovesti sve postignute dogovore sa Prištinom, kao i da se u taj proces već krenulo. Prema njegovim rečima, intenzivirana je komunikacija sa evropskim institucija u Briselu.
Mrkić je podsetio na susret predsednika Vlade Srbije Ivice Dačića i kosovskog premijera Hašima Tačija i rekao da je bio prisutan na sastanku u delu gde je bio i tim visoke predstavnice EU Ketrin Ešton na kome je dogovoreno "kako da se napravi scenario prihvatljiv za sve".
Prema njegovim rečima, Ministarstvo spoljnih poslova angažovano je na sprečavanju novih priznanja Kosova. Mrkić je naveo da je Kosovo do sada priznalo 90 država, a da je to u poslednje tri godine učinilo 25 zemalja, što ukazuje na usporavanje procesa.
"Kosmetsko pitanje nije, nažalost, samo srpsko pitanje, ni albansko-srpsko, ni regionalno, već pitanje o kojem se raspravlja u Ujedinjenim nacijama i na kome se prelamaju interesi moćnih sila", rekao je šef srpske diplomatije.
Mrkić je dodao da se to pitanje rešavalo nepovoljno po Srbiju, da je "vrhunac nepovoljnosti iza nas", ali da su "efekti učinjenog takvi da je ambijent i dalje nepovoljan".
Sednici su prisustvovali čelnici lokalnih samouprava na severu Kosova kao i vladika raško-prizrenski Teodosije.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар