четвртак, 27.11.2014, 22:00 -> 19:28
Извор: Reuters
Аутор: Hugo Dixon
Bauk populizma kruži Evropom
Bauk kruži Evropom, bauk populizma. Stari politički poredak u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Španiji, kao i u manjim zemljama poput Grčke, suočavaju se sa izazovima populističkih pokreta, od desnice do levice. Od velikih ekonomija EU, jedino je Nemačka netaknuta.
Prošle nedelje, Stranka Velike Britanije za nezavisnost (UKIP), desničarska populistička partija, osvojila je drugi mandant u britanskom parlamentu. Podemos, španska levičarska populistička partija čije ime znači "mi možemo" vodeća je prema anketama, iako je osnovana pre manje od godinu dana. U Francuskoj, desničarski Nacionalni front drma političkom scenom, dok je italijanski Pokret "Pet zvezdica", koji je teško kategorizovati, sila na koju tek treba računati.
Sa izuzetkom Grčke, gde bi ekstremno leva Siriza mogla da preuzme vlast ukoliko bude izbora sledeće godine, nijedna populistička stranka nije blizu osvajanja vlasti. Međutim, ako tradicionalne partije iznevere glasače do sledećih izbora, populisti bi mogli da "probiju barikade".
Vladajuće strukture duguju odgovore na mnoga pitanja. U nekim zemljama, ogrezle su u korupciju. Kod drugih, vladajući sloj zabio je glavu u pesak, uživajući u plodovima javnih funkcija. Svuda, političari troše snagu na spinovanje tako da bi se održali na vlasti, radije nego da rešavaju probleme. Izgubili su dodir sa biračima.
Lek koji su predložili populisti ipak je gori od bolesti. UKIP želi da odvuče Britaniju od EU. Nacionalni front želi da uništi Uniju. Pokret "Pet zvezdica" nastoji da izvuče Italiju iz evrozone. Podemos želi da revidira deo nacionalnog duga, pre nego što ga otpiše. Siriza traži otpis polovine grčkog duga.
Takve politike, ako se budu primenile, stvoriće novi krug ekonomske krize. Politika koja traži napuštanje EU uključuje i gubitak punog pristupa jedinstvenom tržištu. Napuštanje evra, katastrofalno koliko i sama valuta ili jednostrani otpis dugova, doveo bi do masovnog povlačenja novca iz banaka i preuzimanja kontrole nad kapitalom. Umesto da smanje svoju brojnost, vojske nezaposlenih bi porasle.
Populizam je dobar za čamljenje u nezadovoljstvu i donosi loša i površna rešenja. To bi verovatno bila odgovarajuća definicija tog fenomena.
Ali koji je najbolji način da se napadne bauk? Akciju bi trebalo voditi na dva fronta.
Prvo, Evropa bi trebalo da sredi svoju ekonomiju. Slabost ekonomija širom evrozone nije jedini faktor koji stoji iza uspona populizma. Ali sigurno ga je potpomogla i nastaviće dalje, ukoliko se EU sa time ne suoči.
Za veliku nagodbu nacionalnim vladama su očajnički potrebne Evropska centralna banka i Evropska komisija. Vlade moraju da nastave sa strukturnim reformama kako bi poboljšale prihodnu stranu svojih budžeta. Centralna banka mora da ublaži svoju monetarnu politiku da bi podstakla tražnju i dovela inflaciju u planirani okvir, a Komisija mora da smisli ambiciozni investicioni program da bi se ekonomiji pružio fiskalni podsticaj.
Žan-Klod Junker, predsednik Evropske komisije, trebalo bi da predstavi investicioni plan. Teoretski, sa tako niskim kamatnim stopama, moguće da se smisli nešto što će pokrenuti stvari. Ali još je nejasno da li će se Nemačka, koja ima najveći uticaj na politiku Unije, složiti.
Međutim, čak i sa fiksnim ekonomskim planom, to neće biti kraj populizma. Ako se pogleda Britanija, i pored snažnog privrenog rasta, jača i UKIP. Nedostatak integriteta u politici je drugi faktor koji pokreće populizam.
O tome govori istraživanje dvojice britanskih akademika, Vila Dženingsa i Gerija Stokera. U skorašnjem eseju, kao deo serije o populizmu koji je objavila "Mreža za politiku", istraživačaka organizacija iz Londona, sumira se raspoloženje glasačkog tela.
Ono što se ističe jeste osećaj neuspeha političke klase kojoj nedostaje sposobnosti i snage karaktera da prati desnu političku opciju i, povrh svega, populizam se smatra politikom na kratke staze opsednutom medijima, koja tajno sarađuje sa bogatima i moćnima kako bi obezbedila vođstvo u javnom interesu.
Slično raspoloženje očito je širom Evrope. Šta može da se uradi da bi se povratilo poverenje naroda i da integritet u politici ponovo bude u središtu pažnje?
Doduše, nema lakog rešenja. Ali deo rešenja, svakako, treba da bude nulta tolerancija prema korupciji i prevarama. Kao deo toga, takođe, treba priznati promašaje u politici.
Evropski političari moraju da pokažu integritet i delotvornost. U protivnom, nastaviće da drhte pred usponom populizma.
Preveo: Nemanja Kesić
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 14
Пошаљи коментар