Prof. Knežević: Možemo očekivati da će delta plus soj u skorije vreme biti registrovan kod nas
Aleksandra Knežević iz Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu rekla je za RTS da analiza 30 uzoraka iz poslednje dve nedelje nije dokazala prisustvo delat plus soja, već je potvrdila potpunu dominaciju delta soja. S obzirom na to da imamo veliki broj inficiranih, možemo očekivati da će se ovaj soj u skorije vreme registrovati kod nas, rekla je prof. Knežević.
Delta plus soj koronavirusa do sada je potvrđen u više od 40 zemalja. Približio se i nama, pre nekoliko dana stigao je u Hrvatsku.
Iako virus ne zna za granice, delta plus soj koronavirusa još nije registrovan u našoj zemlji.
Prof. Aleksandra Knežević iz Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu rekla je za RTS da analiza 30 uzoraka iz poslednje dve nedelje nije dokazala prisustvo delata plus soja, već je potvrdila potpunu dominaciju delta soja.
"Na osnovu epidemijskih podataka nismo imali ni sumnju da se možda radi o prisustvu delta plus soja kod nekih pacijenata", rekla je ona.
Kneževićeva kaže da se u sve većem broju zemalja registruje prisustvo delta plus soja virusa.
"S obzirom na to da imamo veliki broj inficiranih, možemo očekivati da će se ovaj soj u skorije vreme registrovati kod nas", ukazala je prof. Knežević.
Šta se zna o delta plus soju
Govoreći o dosadašnjim informacijama o tom soju, Kneževićeva kaže da je identifikovan u junu 2021. godine u Indiji i od tada se prati.
U poslednje vreme taj je soj učestaliji, podaci pokazuju da možda postoji i povećan procenat širenja delta plus soja u odnosu na delta soj.
Kaže da je nepoznanica da li delta plus soj donosi težu kliničku sliku, da li ima uticaja na terapiju i na efikasnost vakcinacije.
"Pretpostavlja se da vakcine štite na isti način kao kod delta soja", rekla je Kneževićeva.
Koliko će virus mutirati
"Izučavajući viruse ono što znamo je da dok god postoji cirkulacija virusa u populaciji on će nastaviti da mutira. Iz tih razloga od izuzetne važnosti je vakcinacija, da se što veći broj ljudi vakciniše, čim ima manje obolevanja doći će do manjeg mutiranja virusa", istakla je Kneževićeva.
O leku "ivermektin"
Institut se oglasio o ivermektinu. Prema njenim rečima, stav Katedre za mikrobiologiju je identičan stavu Instituta za mikorbiologiju i imunologiju.
"Veoma je važno da građani znaju da lek nije registrovan za primenu na ljude, nije potvrđeno da utiče na lečenje, prevenciju kovid bolesti, a takođe je važno da znaju da primena leka ima velike toksične efekte, tako da ga ne uzimaju", zaključila je Kneževićeva.
Коментари