Pandemija oborila proizvodnju u ribnjacima, uvozna riba znatno jeftinija od domaće

Ribnjak "Kapetanski rit" u blizini Kanjiže nedavno je povećao proizvodne površine i sada se prostire na ukupno 1.150 hektara. Trenutno je na našem tržištu smanjena potražnja za konzumnom ribom, pa se od započetog izlova oko 40 odsto sprema u zimovnike. Po svakom hektaru dobije se oko dve tone ribe, a 60 odsto izlova se vraća u jezera, čime se zauzima mesto za novu šaransku mlađ što može dovesti do dugoročnih problema.

Tehnolog Željko Đanić upozorava da je ta riba zauzela prostor za proizvodnju jednogodišnje mlađi.

"Pošto su u ribarstvu važni dvogodišnji i trogodišnji ciklus, to znači da na godinu dana možemo ostati bez nasadnog materijala, jer nećemo imati prostor gde da ga proizvodimo", objašnjava Đanić.

Kako dodaje, prostor je zauzela već proizvedena i neprodata riba, što znači da se ide u negativni ciklus.

Godišnje se u Srbiji troši oko šest kilograma ribe po stanovniku, a poslednjih meseci taj je prosek prepolovljen. U Srbiji je površina ribnjaka oko sedam hiljada hektara, a sada se zbog smanjene prodaje smanjuju i proizvođačke površine. Poslednje subvencije država je obezbedila za prošlogodišnju proizvodnju.

Krum Anastasov, direktor Ribarstva "Kapetanski rit" Velebit, ističe da su prizvođači šarana iz zemalja u okruženju – Mađarske, Hrvatske, Bugarske, Rumunije, do sada dobili određeni vid pomoći što iz evropskih, što iz nacionalnih fondova.

"Oni mogu ponovo da budu konkurencija. Polako se pojavljuju na domaćem tržištu. Riba koja dolazi iz uvoza znatno je jeftinija od naše", naglašava Atanasov.

Pokazatelji sa svetske berze govore da je potrošnja slatkovodne ribe u porastu i tu šansu za izvoz vide naši proizvođači. Procene su da bi se u Srbiji ribnjaci mogli podići na ukupno 150.000 hektara, čime bi se na najbolji način iskoristilo poljoprivredno zemljište lošijeg kvaliteta.