NBS prognoza: Niži BDP za 1,5 odsto, rast za 6 procenata sledeće godine

Bruto domaći proizvod (BDP) će realno biti niži za oko 1,5 odsto ove godine, zbog efekata pandemije i preduzetih mera za njeno suzbijanje, procena je Narodne banke Srbije. Očekuje se da će u sledećoj godini biti ostvaren rast za oko šest procenata.

Pozitivan doprinos kretanju BDP-a ove godine poteći će od neto izvoza usled očekivanog većeg pada uvoza od izvoza, što će rezultirati i smanjenjem deficita tekućeg računa na oko 5,0 posto BDP-a, dok će domaća tražnja imati negativan doprinos, navodi NBS u majskom izveštaju o inflaciji.

Centralna banka očekuje "nakon više nego potpunog oporavka od krize u narednoj godini, vođenog oporavkom investicija i potrošnje domaćinstava, povratak na stabilnu i održivu putanju rasta BDP-a od oko 4,0 odsto", dodaje se dalje.

Prema oceni NBS, da nije donet set ekonomskih mera, pad ekonomske aktivnosti u ovoj godini bi bio znatno veći, a rast u 2021. skromniji.

MMF procenjuje uspešnu privrednu aktivnost Srbije

"Pravovremenost i obim ukupnog paketa mera monetarne i fiskalne politike omogućava da šteta po proizvodne kapacitete i radna mesta ove godine bude minimalna, a da sledeće godine Srbija zabeleži snažan privredni rast, koji će značiti ne samo puni oporavak već i nadoknađivanje dela propuštene ekonomske aktivnosti u ovoj godini",  ocenjuje guverner Jorgovanka Tabaković.

Ističe da to najbolje govori koliko je važno sve što smo uradili u prethodna dva meseca, ali i u prethodnih osam godina na stabilizaciji i jačanju naše ekonomije, jer nam je, kako navodi, to omogućilo da pružimo adekvatnu podršku i građanima i privredi.

"U skladu s našim očekivanjima, i Međunarodni monetarni fond procenjuje da će Srbija biti jedna od retkih zemalja koja će 2021. nadmašiti nivo privredne aktivnosti od pre krize", naglasila je Tabaković.

U NBS ocenjuju rizik po projekcije rasta kao simetrične, budući da, kako navode, još uvek nije u potpunosti izvesno kakav će biti tok same pandemije.

Centralna banka ocenjuje rizike koji potiču iz međunarodnog okruženja kao asimetrične naniže, zbog mogućeg većeg pada ekonomske aktivnosti u zoni evra, koja je ovom krizom znatno pogođena, a rizike po osnovu faktora iz domaćeg okruženja kao asimetrične naviše, u najvećoj meri zbog mogućeg povoljnijeg kretanja investicija od očekivanog.

"Ocenjujemo da će brzinu oporavka privredne aktivnosti u velikoj meri odrediti ojačana makroekonomska pozicija Srbije i odlučnost kojom smo reagovali na ovaj šok", ističe guverner Jorgovanka Tabakovć.

Kaže da smo zahvaljujući rezultatima višegodišnje odgovorne ekonomske politike povećali otpornost i očuvali povoljne srednjoročne izglede privrednog rasta, što je omogućilo da se preduzmu sveobuhvatne mere u cilju neutralisanja negativnih efekata pandemije. „

"Verujem da smo dokazali da umemo da prepoznamo izazove vremena u kome živimo i da našu ekonomiju vodimo putanjom održivog i ubrzanog rasta, a građanima obezbedimo dalji rast životnog standarda", očekuje Tabaković.

Poručuje da Narodna banka nastavlja da prati kretanja u svetu i sagledava njihove efekte na Srbiju i, u skladu s tim, donosi pravovremene i adekvatne mere kako bi se dalje olakšali uslovi u kojima posluje naša privreda i žive naši građani.

четвртак, 15. јануар 2026.
12° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом