Читај ми!

Oko: Od "spin-diktature" do "kolonijalnih pojmova" – dva pogleda na izbornu Srbiju

Borba za sistem u kojem tužilaštvo, sudovi i druge institucije rade svoj posao - tako studentsku borbu vidi istoričar Srđan Cvetković. Ističe da je cilj Studentske liste obnova države i parlamentarizma. Filozofkinja Andrea Jovanović pak smatra da se priča o sistemu, institucijama i vladavini prava pogrešno predstavlja kao ideološki neutralna. Cvetković aktuelni politički sistem u Srbiji opisuje kao "spin-diktaturu", dok Jovanović kaže da se zanemaruju pritisci i “ucenjenost Srbije“.

Izborna kampanja u Srbiji stigla je do polovine, a jedno od pitanja je ima li među biračima još neopredeljenih i prostora da do izbora promene odluku. O tome koliko je društvo politizovano i ima li ideologije u izbornoj ponudi, u emisiji Oko govorili su filozofkinja Andrea Jovanović sa Instituta za političke studije i istoričar Srđan Cvetković sa Instituta za savremenu istoriju.

Andrea Jovanović, koja za sebe kaže da će verovatno glasati kao i većina penzionera, smatra da je politika u Srbiji svedena na podelu "za i protiv Vučića" i da se time potiskuju druga, složenija politička pitanja. Ističe, međutim, da ne veruje da u takvom društvu zaista ima neutralnih i neopredeljenih.

"Ja ne verujem u neutralnost, ne verujem u neopredeljenost. Mislim da svaki čovek koji živi i prati šta se dešava u bilo kom društvu, pa i u našem, ima određene stavove o tome", kaže Jovanović.

Cvetković: Borba da se uspostavi sistem

Cvetković aktuelni politički sistem u Srbiji opisuje kao "spin-diktaturu", za koju kaže da počiva na manipulisanju informacijama i kontroli medija.

Ističe da je od početka studentskih protesta vlast počela da pribegava "brutalnijim metodama". Kao primer, naveo je incident kod tzv. Ćacilenda, kada je davao izjavu za medije, a muškarac iz tog ograđenog prostora razbio kameru i odgurnuo voditeljku. Prisutni policajci, kaže, nisu reagovali.

"To je samo simbol. Pitali ste zbog čega podržavam studente: zbog borbe da se u ovoj zemlji uspostavi sistem, da tužilaštvo radi svoj posao, da sudije rade svoj posao, da svi rade svoj posao u sistemu", ističe Cvetković.

Kada je reč o ideološkom profilu Studentske liste, Cvetković kaže da je ona raznorodna i da okuplja ljude od krajnje levice do desnice i centra. Zajedničku osnovu vidi u težnji ka funkcionalnoj državi i parlamentarizmu, kao i sistemu u kojem postoje vlast i opozicija koje se smenjuju.

"Ona ima ideologiju u ovom smislu: da se na neki način obnovi država i parlamentarizam. Država u svojoj funkcionalnosti, i parlamentarizam u potpunoj svojoj funkcionalnosti. Da ima zdravu opoziciju i zdravu vlast koja će se smenjivati svako malo na vlasti", kaže Cvetković.

(Ne)saglasje o osnovnim vrednostima

Cvetković smatra da ideološke razlike unutar studentskog pokreta nisu prepreka ako postoji saglasnost o osnovnim vrednostima – demokratiji, toleranciji, zakonitosti i funkcionisanju institucija.

"Ta ekstremna krila, i levice i desnice, treba odbaciti. I ono što treba da bude zajedničko svima, to je tolerancija, demokratija, poštovanje zakonitosti, rad sudova, rad institucija, i onda neće biti problema", kaže Cvetković.

Jovanović, međutim, upravo takav skup vrednosti – sistem, institucije, pravnu državu i borbu protiv korupcije – vidi kao ideološki paket i smatra da je pogrešno predstavljati ga kao politički neutralan ili kao nešto što se podrazumeva.

"Dakle, sve ovo što smo čuli ovde, i sve ovo što čujem od većine ljudi koji podržavaju proteste, a to je da žele da se ustanovi nekakav sistem, da postoji poštovanje institucija, da postoji pravna država, da se bori protiv korupcije, i čitav jedan paket. Prosto je neverovatno da se mi ponašamo kao da prvi put čujemo te reči, i kao da nam taj paket već više puta kroz našu istoriju nije doslovno prodavan. Dakle, to je ideologija par excellence, to je ideologija po sebi", kaže Jovanović.

Jovanović: Produžetak jedne te iste politike

Jovanović navodi da i dalje ima razumevanja za mlade i prvobitne studentske zahteve, ali se ne slaže sa načinom na koji se sada predstavljaju ciljevi protesta.

Govoreći o protestima u Srbiji u dužem vremenskom periodu, Jovanović ih, uz izuzetak protesta tokom karantina 2020. godine, vidi kao produžetak iste politike, za koju tvrdi da zanemaruje stvarni položaj Srbije, njenu, kako kaže, "ucenjenost" i pritiske kojima je zemlja izložena.

Vladavina prava - uzvišena vrednost ili "kolonijalni pojam"

Govoreći o internetu, propagandi i tumačenju činjenica, Jovanović je medijsku pismenost nazvala "kolonijalnim pojmom", svrstavajući u istu kategoriju i vladavinu prava. Njena ocena izazvala je neposredno neslaganje Cvetkovića.

"Ta čuvena njihova priča o medijskoj pismenosti, inače još jednom kolonijalnom pojmu, poput vladavine prava i sličnog", rekla je Jovanović.

Cvetković je na to odgovorio da vladavinu prava smatra vrednošću za koju treba da se zalaže i upravo je neslaganje o tom pitanju povezao sa različitim političkim izborima dvoje sagovornika.

"Ja više onda nemam šta da diskutujem sa nekim ko smatra da je vladavina prava kolonijalna tekovina. Znači, vladavina prava nije vrednost za koju treba mi da se zalažemo. I onda je normalno da ja glasam za Studentsku listu, a ona za SNS", rekao je Cvetković.

Internet ili tradicionalni mediji

Sagovornici su se razišli i u oceni uloge interneta. Cvetković smatra da internet pruža više prostora medijima koji su, prema njegovoj oceni, manje kontrolisani, ali istovremeno upozorava da na njemu ima neproverenih informacija i spinova.

Jovanović, nasuprot tome, smatra da upravo odsustvo vidljive kontrole stvara privid slobode i upozorava da veća količina dostupnih informacija ne znači nužno i bolje razumevanje politike.

"Ja mislim da je internet mesto na kojem je najmanje slobode bilo u istoriji čovečanstva u pogledu medija. I možda je najveći problem interneta taj privid slobode", kaže Jovanović.

Cvetković, s druge strane, poručuje da bi građani trebalo da prate različite izvore informacija.

"Treba pratiti sve, treba pratiti sve. Ali su informisaniji oni mediji gde je manje kontrole, a to je internet, zapravo", kaže Cvetković.

Šta donose izbori

Na pitanje da li će izbori 25. oktobra doneti rasplet i smirivanje političkih tenzija, Cvetković je ocenio da su se promene u Srbiji već dogodile i da će se posle izbora samo videti njihov rezultat.

"Već se promenilo. Tada ćete videti samo da se promenilo. Kakav god da bude rezultat, Srbija će biti drugačija", poručio je Cvetković.

Jovanović, s druge strane, ne očekuje smirivanje tenzija sve dok, kako kaže, "postoji interes da se one stvaraju".

"Ove tenzije i sukobi će postojati, a to je minimum dok ne budemo imali rasplet nekih od naših najvažnijih pitanja, uključujući i teritoriju Kosova i Metohije", zaključila je Jovanović.

субота, 10. октобар 2026.
16° C