понедељак, 29.11.2010, 11:46 -> 18:19
štampajKrediti za infrastrukturu
Potpisana tri ugovora o zajmu Evropske investicione banke Srbiji. Saradnjom sa EIB-om naša privreda podiže konkurentost, istakao premijer Cvetković. Za narednu godinu, najavljene investicije u preduzeće "Fijat automobili Srbija".
Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković i predsednik Evropske investicione banke (EIB) Filip Majštat otvorili su regionalnu kancelariju te banke u Beogradu.
Takođe, u Skupštini Beograda potpisana su tri ugovora o zajmu Evropske investicione banke za izgradnju Koridora 10 na istočnom kraku, mosta preko Ade Ciganlije i zamenu zastarelih električnih brojila.
Ugovore, u ukupnoj vrednosti od 325 miliona evra, sa predstavnicima EIB-a potpisali su ministarka finansija Diana Dragutinović, gradonačelnik Beograda Dragan Đilas i generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dragomir Marković.
Ugovore su, u ime EIB-a, potpisali predsednik i potpredsednik te banke Filipe Majštat i Dario Skanapijeko, u prisustvu potpredsednika Vlade Srbije Božidara Đelića.
Za izgradnju Koridora 10, od Niša do Čiflika, u dužini od 36 kilometara, Evropska investiciona banka daće kredit od 195 miliona evra, a za drugu tranšu, za izgradnju pristupnih saobraćajnica do mosta preko Ade Ciganlije 90 miliona evra.
Ugovor o zajmu EIB-a za nabavku brojila iznosi 40 miliona evra i doprineće zameni pet odsto zastarelih brojila u Srbiji.
Ukupna vrednost tog projekta je 80 milona evra, a osim zajma EIB-a, taj projekat vredan 40 miliona evra finansira i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Sredstva iz tih zajmova biće upotrebljena za kupovinu, nabavku i ugradnju 250.000 novih brojila, koja će doprineti smanjenju gubitaka električne energije u mreži EPS-a, povećanju procenta naplate računa i smanjenju krađe eletrične energije.
Podizanje konkuretnosti
Premijer Cvetković predočio je da je EIB jedan od najvećih finansijskih investitora u Srbiji, što potvrđuje i podatak da je od 2001. godine uložila u našu zemlju tri milijarde evra, od čega samo tokom ove godine oko 690 miliona evra.
"Sredstva od EIB-a kanalisana su u sektore za koje je Vlada najviše zainteresovana - infrastrukturu i energetiku, kao i za podršku privatnom sektoru u raznim oblastima", rekao je premijer.
Cvetković je naveo da je Srbija zainteresovana da se saradnja sa tom međunarodnom finansijskom institucijom nastavi i još dalje učvrsti, jer saradnjom sa EIB-om naša privreda podiže svoju konkurentost, a sa druge strane, olakšava nam put ka pridruživanju Evropskoj uniji".
Predsednik Evropske investicione banke istakao je da otvaranje kancelarije EIB predstavlja jačanje saradnje sa srpskom administracijom i Vladom i logičan korak dalje na srpskom putu ka EU.
Uz podsećanje da je ta banka najaktivnija međunarodna finansijska institucija na srpskom tržištu, Majštat je ukazao da je ona do sada uložila oko tri milijarde evra u projekte u Srbiji, a samo ove godine 690 miliona evra.
Investicije u "Fijat"
Majštat je naveo da EIB najviše investira u javni, ali i da ulaže u privatni sektor i dodao da se naredne godine planiraju investicije u kompaniju "Fijat automobili Srbija".
Otvaranju kancelarije prisustvovao je i potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić.
EIB je finansijska institucija EU. Osnovana je u Rimu 1958. godine, ugovorom o osnivanju Evropske zajednice.
Finansira investicione projekte, koji doprinose balansiranom razvoju Unije, a akcionari EIB su zemlje članice Evropske unije.
EIB nema klijente koji ulažu novac, nego isključivo kreditno finansira projekte koji na drugi način ne bi mogli da se finansiraju, ili bi po veoma skupoj ceni nabavili kredite.
Projekti koje banka finansira moraju da sadrže ciljeve razvoja EU - razvoj evropskih industrija, malih preduzeća, stvaranje prekoevropskih mreža (transport, telekomunikacije, energija), podršku informacionim tehnologijama, zaštitu prirodne okoline i poboljšanje zdravlja i obrazovanja.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 6
Пошаљи коментар