Читај ми!

Radojka Nikolić o ekonomskim izazovima nove vlade - domaća privreda, EPS i NIS među prioritetima

Nova vlada Srbije suočiće se sa zadatkom da istovremeno očuva makroekonomsku i fiskalnu stabilnost i dugoročno promeni dosadašnji model privrednog razvoja, smatra ekonomska novinarka i urednica portala "Magazin Biznis" Radojka Nikolić. Ističe da je potrebno veće oslanjanje na domaću privredu i investicije, dok će među prioritetima biti i rešavanje problema u energetici, posebno u Elektroprivredi Srbije i Naftnoj industriji Srbije.

Konstitutivnom sednicom Narodne skupštine počinje novi institucionalni ciklus. Pred budućom Vladom Srbije biće brojni ekonomski izazovi.

Ekonomska novinarka i urednica portala "Magazin Biznis" Radojka Nikolić rekla je da će najveći izazov nove vlade biti taj što će morati da radi na dva nivoa - da održava tekuću makroekonomsku i fiskalnu stabilnost i dugoročno promeni dosadašnji ekonomskog modela.

Prema njenim rečima, model koji se zasnivao na velikim državnim ulaganjima u infrastrukturne i kapitalne projekte i velikom oslanjanju na strane investicije više nije dovoljan.

Strane investicije opadaju, a deo investitora odlazi nakon što je iskoristio državne subvencije. Istovremeno su porasli troškovi rada i energije, pa su se promenili i uslovi zbog kojih su strane kompanije dolazile u Srbiju.

“Potrebne su drugačije vrste investicija. Ono što je takođe važno jeste da se razvija domaća privreda, da se pomogne domaćim investitorima, pogotovo u segmentu malih i srednjih preduzeća kojih ima dosta koji bi mogla drugačije i racionalnije koristili subvencije“, istakla je Nikolićeva.

Kao jednu od mogućnosti za podršku privredi navela je osnivanje domaće razvojne banke, ali na drugačijim osnovama od onih na kojima je funkcionisala Razvojna banka Vojvodine.

Podsetila je i da privrednici godinama traže povratak poreskih olakšica za investiranje u razvoj, koje su ranije postojale, a zatim su ukinute.

Energetska stabilnost među prioritetima 

Govoreći o stanju u Elektroprivredi Srbije, Nikolićeva je ocenila da će to biti jedna od tema kojima će nova vlada morati posebno da se bavi.

“Ali ono što se vidi iz programa Studentske liste, to je da EPS treba da ostane u državnom vlasništvu i da sve kompanije koje su od vitalnog značaja za privredu i ekonomiju zemlje treba da budu u državnom vlasništvu”, rekla je Nikolićeva.

Navela je da je EPS ove godine, naročito zbog loše hidrološke situacije, prinuđen da uvozi električnu energiju.

Smatra da je potrebno utvrditi da li je bilo gubitaka, kako se upravljalo kompanijom i na osnovu čega su oni nastali.

Istovremeno, ukazala je na to da Srbija neće moći da izbegne uvoz struje sve dok ne izgradi dovoljno proizvodnih kapaciteta.

"Tu su zaista potrebne fundamentalne promene, s jedne strane u načinu na koji dobijate energiju, a sa druge u načinu na koji se upravlja jednom tako velikom i značajnom kompanijom", rekla je Nikolićeva.

Dodatni izazov predstavlja to što se najveći deo električne energije u Srbiji dobija iz uglja, dok Evropska unija zahteva dekarbonizaciju, odnosno smanjenje proizvodnje iz termoelektrana.

Nikolićeva je podsetila da program Studentske liste predviđa da EPS ostane u državnom vlasništvu, kao i da kompanije od vitalnog značaja za privredu i ekonomiju zemlje treba da budu u vlasništvu države.

Kada je reč o NIS-u, ocenila je da će to biti izazov za svaku vlast, jer je reč o veoma značajnoj kompaniji i jednom od glavnih snabdevača na domaćem tržištu, koja je istovremeno i izvoznik naftnih derivata. Podsetila je da je kompanija pod američkim sankcijama i da odluke o njihovom ukidanju ne zavise od nove vlade, već od američke administracije i Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK).

Prema njenim rečima, odobreno je okončanje pregovora do 28. februara, dok je za nastavak rada NIS-a važna i licenca koja je izdata do 11.

Konačni status kompanije i pitanje vlasništva biće jasniji tek kada se završi proces pregovora i eventualna prodaja.

Odluka Prištine o struji imaće ekonomske posledice

Govoreći o odluci Prištine da zabrani uvoz električne energije od srpskih kompanija, uz povremeni izuzetak za "Elektrosever", Nikolićeva je ocenila da je reč o političkoj odluci sa ekonomskim posledicama.

Objasnila je da je pitanje snabdevanja povezano sa sporazumom o energetici između Beograda i Prištine, koji predviđa korišćenje srpske elektromreže. Srbija, međutim, nije pristala na takav aranžman, jer bi potpisivanje sporazuma, kako je navela, značilo i potpisivanje međudržavnog sporazuma.

"Vlast u Prištini je donela jednu političku odluku sa ekonomskim posledicama", kaže Nikolićeva.

Prema njenoj oceni, ta odluka će se najviše odraziti na potrošače u ostalom delu Kosova i Metohije, izuzimajući četiri opštine na severu, koje su, kako je navela, izuzete po Briselskom sporazumu.

Prištinska strana će morati da nabavlja skuplju električnu energiju i koristi prenosne mreže Crne Gore, Albanije i Severne Makedonije.

"Sami su sebi napravili štetu", rekla je Nikolićeva

Dodala je da će četiri opštine na severu Kosova i Metohije nastaviti da dobijaju struju preko srpske elektromreže, dok će posledice odluke osetiti stanovništvo u ostatku pokrajine.

Četvorodnevna radna nedelja 

Govoreći o predlogu četvorodnevne radne nedelje uz istu platu, ocenila je da takav model nije moguće primeniti u svim delatnostima, ali da bi u pojedinim oblastima mogao da bude održiv.

Kao primer je navela kompaniju „Mikroelektronika“, koja je 1. oktobra počela da primenjuje radnu nedelju od 32 sata, odnosno četiri radna dana po osam sati. Prema njenim rečima, kompanija se za taj model pripremala pet do šest godina. Navela je i primer firme iz Subotice, koja radi četiri dana nedeljno po deset sati, čime se zadržava ukupno 40 radnih sati.

"To je vrlo specifično i ne može svuda, ali tamo gde može, verovatno će se identifikovati u kojim oblastima je to moguće. Ako ljudi to prihvate i ako se bolje osećaju, zašto da se ne primenjuje? Ljudi su i ovako opterećeni poslom od jutra do sutra, a ovako dobijaju jedan dan više da se regenerišu i da se odmorniji i spremniji vrate na posao", zaključila je Radojka Nikolić.

уторак, 17. новембар 2026.
12° C