Pčelari upozoravaju na pad broja košnica - tržište ugrožavaju falsifikati meda
U Srbiji se, u zavisnosti od vremenskih prilika, godišnje proizvede između 3.000 i 12.000 tona meda. Pčelari su na polovini sezone prikupljanja bagremovog meda, a trenutni prinosi su od 10 do 15 kilograma po košnici, kaže Rodoljub Živadinović iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije. Napominje da je loše vreme smanjilo dnevni unos nektara, ali ipak očekuje bolje rezultate s obzirom na to da stiže toplije vreme.
Ipak, veći problem od klimatskih promena za domaće pčelare su falsifikati meda koji pritiskaju tržište već treću godinu zaredom.
"To su 1,6 do dva evra uvozne cene tih falsifikata, a proizvodna cena je od dva do pet puta veća, u zavisnosti od vrste meda“, ističe Živadinović.
Dodaje da su savremeni falsifikati toliko tehnološki napredni da prolaze većinu laboratorijskih analiza.
Falsifikovani med se, kako kaže, masovno uvozi, ali postoji i domaća proizvodnja. Posledice su ozbiljne – pčelari odustaju od proizvodnje, a broj košnica opada.
"Neće biti pčela da opraši i da podigne prinos i mi ćemo svi, kad odemo na pijacu, plaćati daleko skuplje poljoprivredne proizvode“, upozorava Živadinović.
Neefikasna kontrola
Dodatni problem je i neefikasna kontrola. Iako veterinarska inspekcija uzima uzorke, nove metode falsifikovanja otežavaju otkrivanje. Živadinović podseća da je laboratorija sa naprednom metodom otkrivanja obijena nedugo nakon uvođenja, a da do danas slučaj nije rešen.
Pčelari upozoravaju i na mogućnost zloupotreba u izvozu. Postoje saznanja da se uvozni med prepakuje i lažno predstavlja kao domaći, što može ugroziti izvoz u Evropsku uniju.
Ekonomske posledice su, kako navodi, ogromne.
"Pčele oprašuju i podižu prinose u poljoprivredi za preko 600 miliona evra godišnje u Srbiji“, ističe Živadinović, dodajući da bi i mali pad prinosa značio gubitke od oko 100 miliona evra.
Kada je reč o podsticajima, trenutna subvencija iznosi 1.000 dinara po košnici, što pčelari smatraju nedovoljnim. Poseban problem predstavljaju zloupotrebe, jer se, kako tvrdi, dešava da pojedinci prijavljuju pčele koje ne poseduju.
"Otkriven je lažni pčelar koji je prijavio 400 košnica i uzimao 400.000 dinara, a nije imao nijednu", navodi Živadinović.
Kao rešenje, predlaže se uvođenje digitalnog sistema kontrole kroz eAgrar, koji bi omogućio bolji nadzor i smanjio zloupotrebe, uz očekivanje da nadležni reaguju i pomognu stabilizaciju sektora pčelarstva.
Коментари