Читај ми!

Razvoj sektora biogasa u Srbiji: Od poljoprivrednog otpada do energetske nezavisnosti

U Srbiji trenutno radi 45 postrojenja na biogas, dok je još 55 u privremenom statusu. Iako su potencijali, naročito u poljoprivredi, veliki, sektor se suočava sa preprekama u vidu nedostatka zakonske regulative za biometan i stabilnih podsticaja za nove investitore, ocenila je, u emisiji Prvog programa Radio Beograda "U središtu pažnje", Lidija Zelić, direktorka Udruženja "Biogas Srbija".

Biogas kao obnovljivi izvor energije zauzima sve značajnije mesto u energetskoj tranziciji Srbije. Prema rečima Lidije Zelić naša zemlja raspolaže resursima koji bi mogli značajno da smanje uvoz energenata, ali se oni trenutno nedovoljno koriste.

"Srbija prednjači u regionu kada je reč o biogasu, najviše zahvaljujući podršci iz Nemačke i partnerstvu koje traje osam godina. Ipak, naš sektor je pre svega poljoprivredni, dok zemlje poput Južne Koreje biogas baziraju na komunalnom otpadu i kanalizacionom mulju zbog visoke urbanizacije", navela je Zelićeva.

Biometan kao sledeća razvojna faza

Dok se u Srbiji biogas trenutno koristi isključivo za proizvodnju električne i toplotne energije, evropski trend je prelazak na biometan – prečišćeni biogas koji ima iste karakteristike kao prirodni gas.

"Naredna faza je biometan, koji može da se ubrizgava u nacionalnu gasnu mrežu ili koristi u saobraćaju. To je ono za šta se borimo, da biometan dobije svoje obličje u zakonskoj regulativi kako bi investitori mogli da krenu sa ulaganjima", istakla je Zelićeva.

Ona je dodala da biometan omogućava stopostotno iskorišćenje biogasa, za razliku od trenutne situacije u kojoj se toplotna energija u velikoj meri ne koristi jer izgradnja toplovoda zahteva dodatne investicije.

Neophodni stabilni podsticaji za investitore

Ključna prepreka daljem razvoju su podsticaji. Uredba o fid-in tarifama prestala je da važi krajem 2020. godine, a nove aukcije za biogas još uvek nisu precizno definisane.

"Investitorima je potreban bankabilan okvir. Biometan projekti se planiraju na period od 15 godina i investitor mora imati stabilno uporište u regulativi i podršci države kako bi sagledao rizike pre nego što zaposli ljude i doprinese ekonomiji", naglasila je direktorka Udruženja.

Interesovanje investitora, uprkos preprekama, ne jenjava. Najviše se javljaju vlasnici farmi i klanica koji u biogasu vide idealno rešenje za ekološko zbrinjavanje organskog otpada.

Cirkularna ekonomija u praksi

Osim energetske stabilnosti, biogas nudi i značajne ekološke benefite. Procesom prerade stajnjaka i žetvenih ostataka sprečava se emisija metana, koji je 22 puta razorniji po atmosferu od ugljen-dioksida.

"Biogas je pravi primer cirkularne ekonomije. Kao jedini ostatak procesa dobija se digestat – visokokvalitetno đubrivo koje može da se koristi čak i u organskoj poljoprivredi. Time se proces zaokružuje, ništa se ne gubi, a zemljište se obogaćuje", objasnila je Zelićeva u emisiji Prvog programa Radio Beograda "U središtu pažnje".

Takođe, za razliku od solara i vetra, biogas postrojenja rade 24 sata dnevno, čime stabilizuju naponsku mrežu i obezbeđuju energiju čak i u periodima kada nema sunca ili vetra.

недеља, 12. јул 2026.

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом