Mlekarska kriza na Balkanu – farmeri traže zaštitu, tvrde da je tržište preplavljeno uvozom
Tema Balkana – mleko. Nekada su ga svi pili, smatralo se najzdravijim pićem, posebno ono domaće. Sada se mnogima ne preporučuje, drugima se ne dopada, koriste se zamene. Za to vreme, farmeri se suočavaju sa brojnim problemima, već dugo. Krava je sve manje, cene mleka su za farmere preniske, a u radnjama previsoke. Takođe, konkurencija je i mleko iz uvoza.
Na evropske carine od gotovo 40 odsto na kineska električna vozila, Peking je odgovorio još većom taksom na evropske mlečne proizvode. Nastali višak plasiran je dobrim delom u region. Uprkos dokazima da je EU izbegla prosipanje mleka tako što su ga njihove mlekare dobijale za svega nekoliko centi po litru, proces o ispitivanju dampinga, uvođenju kvota ili prelevmana na uvoz iz EU nije pokrenula nijedna od zemalja u okruženju, iako su poljoprivrednici i mlekare u regionu sve glasnije u tim zahtevima.
"Problem je izražen sigurno deceniju. U više navrata smo vrlo ozbiljno dokazivali analitički, vrlo upečatljivo, tražimo primenu zaštitnih mera i antidampiške carine ili kvote ili prelevmane, ali – nažalost – nikada nismo dobili odgovor. Ministarstvo poljoprivrede se proglašava kao nenadležno, a ministarstvo trgovine govori da smo potpisnici CEFTE, da smo na evropskom putu. Jedino što nama ostaje je da se borimo kvalitetom", kaže Milutin Đuranović, Vlasnik mlekare "Lazine" i predsednik Odbora za poljoprivredu PK Crne Gore.
Zahtevi za uvođenje prelevmana na uvoz mleka u prahu i tvrdih sireva ponovo su istakli i srpski poljoprivrednici. Iz protesta su traktorima blokirali Ibarsku magistralu i druge saobraćajnice i prosipali mleko.
Proizvođači u znak protesta zbog niske cene prosipaju mleko
Milija Palamarević, predsednik Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije, kaže da su otkupne cene od 20 do 50 dinara po litru za mlekare neizdržive za sve proizvođače. Zato su prosuli četiri tone mleka i blokirali Ibarsku magistralu.
Prosipali su mleko i Crnogorci – nisu imali kome da ga prodaju.
"Problem dampinga u Crnoj Gori u odnosu na mleko i mlečne proizvode je dug skoro deceniju. Ali nama izvor dampinga nije iz Evropske unije nego iz zemalja regiona. Pre svega to je Bosna i Hercegovina i Srbija. Taj damping je baš naglašen u pojedinim situacijama ide i do 45 odsto. To znači da pojedini proizvodi u Crnoj Gori na polici imaju 45 odsto niže cene nego u domicijalnoj zemlji, zemlji izvoznici", tvrdi Đuranović.
Kada se globalnim dodaju i regionalne boljke, situacija postaje još kompleksnija. Pad stočnog fonda u zemljama regiona jeste kompenzovan rastom mlečne produktivnosti grla i subvencijama. Mnoge zemlje su poslednjih godina podigle nivo proizvodnje mleka, ali je potrošnja mlečnih proizvoda pala, negde i za 20 odsto. Na to nije uticala samo kampanja o lošem kvalitetu mleka već i pad broja stanovnika kao i životnog standarda.
Hrvatska strategijom razvoja preokrenula trendove
Iako je među najmanjim proizvođačima mleka u EU, Hrvatska ističe da je mlekarstvo od ogromnog značaja za njenu ekonomiju. Već dve godine primenjuju strategiju razvoja tog sektora za šta su izdvojili gotovo 600 miliona evra.
Danijel Mulc, upravnik Službe za govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo iz Uprave za stočarstvo i kvalitet hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, kaže da su zaustavili negativna kretanja u mlekarskom sektoru.
"Preokrenuli smo trendove, tako da smo prošle godine zabeležili porast od 1,3 posto u ukupnoj proizvodnji mleka", napominje Mulc.
Hrvatska je takođe bila predmet antisubvencijske istrage koju je sprovodila Kina na teritoriji EU – gledalo se koliki su podsticaji koji se daju poljoprivrednim proizvođačima kroz zajedničku poljoprivrednu politiku, koliko je to imalo uticaja na konkurentnost i na cenu proizvoda. Hrvatska nema značajan izvoz prema Kini, pa se zbog toga nije očekivao značajan uticaj na njihov sektor.
Sa viškovima zbog globalnih i regionalnih poremećaja suočila se i Republika Srpska. Anđelka Kuzmić, ministarka poljoprivrede Republike Srpske navodi da su otkupljivači koji nisu imali lagerovane količine mleka otkupili viškove koje drugi nisu mogli.
"Vlada Republike Srpske je određenim podsticajima pomogla da se prevaziđu problemi u proizvodnji", naglašava Kuzmićeva.
Agroekonomisti kažu da se korist od krave ne meri samo proizvodnjom mleka i mesa. Opstanak krava znači opstanak sela i prehrambenu nezavisnost.
Prilog emitovan u emisiji 'Ovo je Balkan'.
Коментари