Da li je novi izvor nafte u Baltičkom moru "čist keš" za Poljsku, a spas Evropi od ruskog barela
Na svetskim berzama cene sirove nafte blago osciliraju – i na gore i na dole, ali zbog geopolitičkih tenzija neizvesnost snabdevanja jača. Na pumpama u Srbiji gorivo je pojeftinilo, ali dodatnu nervozu izaziva nerešeno pitanje američkih sankcija NIS-u. Bušotina u Baltičkom moru, blizu Poljske, ohrabruje Evropu raskidom zavisnosti od ruske nafte oko koje se steže sve jači obruč zabrana. Cilj novih briselskih sankcija je da cena ruskog barela padne na 47 dolara.
Od juna cene derivata na našim pumpama su i rasle i padale – dinar do dva. Srpsko tržište je dobro snabdeveno, ali neizvesnost pojačavaju: suša koja je smanjila vodostaj Dunava, što otežava dopremu goriva baržama i posebno američke sankcije koje od februara lebde nad NIS-om.
"Sama ta činjenica zaista dovodi u rizik snabdevanja našeg tržišta. To je naša specifičnost, jer Naftna industrija Srbije snabdeva 80 posto ukupne potrošnje derivate nafte u Srbiji, koji potiču iz NIS-ove Rafinerije. To je zaista ozbiljan problem, ali mi ne možemo gotovo ništa tu da utičemo. Vrlo malo toga, to je sukob koji se dešava na relaciji SAD i Rusije", ukazuje Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije.
Sve veće zabrane za rusko crno zlato
A na toj relaciji – ruski barel steže sve jači obruč zabrana. Vašington je uveo sankcije čak i za kupce ruske nafte u SAD. Novom briselskom paketu sankcija, da cenu barela ruskog crnog zlata sa 60 dolara spusti na 47 dolara, pridružila se i Velika Britanija.
"Ograničenje cene ruske nafte koje je na snazi od 2022. godine već je uticalo na smanjenje ruskih prihoda od prodaje nafte. Ovo je pojačanje pritiska na Rusiju da smanji sposobnost finansiranja ratnih akcija", ističe Rejčel Rivs, ministarka finansija Velike Britanije.
Manjak ruske nafte, uz geopolitičke i ratne tenzije koje otežavaju transport, dodatni je rizik za stabilnost svetskog tržišta. I dok se Rusija okreće drugim kupcima, zemlje starog kontinenta traže nove dobavljače. To je, posle dužeg vremena, pokrenulo i investicije u nove bušotine – ne samo u Americi, Aziji i Africi već ponovo i u Evropi. Poljska je otkrila jedno od najvećih nalazišta nafte i gasa u Baltičkom moru.
"To je danas čist keš", poručuje jedan građanin Poljske.
Potrebno više bušenja
Kšištof Šamalek, direktor Poljskog državnog geološkog instituta, naglašava da je potrebno više bušenja, da je potrebno potvrditi produktivnost i karakteristike kvaliteta te sirove nafte.
"I to može biti prelepo, to je ono što želim Poljacima", navodi Šamalek.
Zemlje izvoznice nafte, članice OPEK-a, posle tri godine smanjenja, najavljuju da će od avgusta povećati proizvodnju nafte. Teško da će nove količine smiriti globano tržište jer OPEK istovremeno ukazuje i na to da će potražnja za naftom nastaviti da raste do kraja decenije.
Коментари