Читај ми!

Zahvalna godina za pšenicu, samo da vreme posluži - ratari se nadaju prinosima većim nego lane

Ako vreme posluži kombajni bi u njive trebalo da počnu da ulaze u naredne dve nedelje. Najpre će se skidati ječam, a potom i pšenica. Usevi su trenutno dobro razvijeni, pa se i proizvođači i stručnjaci nadaju da će prinosi biti veći nego u poslednje tri do četiri godine.

Ovog juna ratari su daleko zadovoljniji izgledom pšenice, nego što su bili prošle godine. Nadaju se da će ih vreme poslužiti i da će u žetvi ostvariti prinose koji će premašiti višegodišnji prosek.

"Na mojim parcelama usev odlično izgleda i obećava dobru žetvu, ali videćemo do kraja šta će biti. Očekujem prinos od oko 4 tone po jutru, a ne nekim parcelama možda i više. Samo da ne bude visokih temperatura da ne bi došlo do naglog sazrevanja pšenice. Ako žetva bude mogla da sačeka 1. jul biće dobro“, kaže Milorad Klincov, poljoprivrednik iz Srpske Crnje.

Proizvođači pšenice u ovom trenutku najviše strepe od oluja i nepogoda.

"Ulaganja su bila velika, a pšenica je trenutno u dobrom stanju. Malo joj ova nagla toplota smeta, ali ništa strašno. Očekujem prinos oko 6 tona po hektaru. To je nešto više od proseka, jer smo imali padavine u maju. Ipak, videćemo šta će biti do žetve. Ja očekujem da skidanje počne krajem juna“, objašnjava Nebojša Petkanić, ratar iz Elemira.

Pšenica je u pravo vreme dobila kišu

I stručnjaci kažu da ove godine pšenica mnogo više obećava nego što je to bilo lane, iako zimus nije delovalo da će biti tako.

"Pšenica možda u početku nije imala uslove za rast i razvoj kao godinu dana ranije, ali usevi sada jako lepo izgledaju. To je dokaz da je proizvodna godina duga i da se vremenski uslovi menjaju. Pšenica je dobro prezimela, nismo imali niske temperature. Tokom zime nije bilo toliko padavina, ali se situacija popravila u martu, aprilu i maju i to je doprinoelo da usevi izgledaju zaista dobro“, kaže Zorica Rajačić iz PSS Zrenjanin.

Dodaje da proizvođači sve više ulažu u ovu proizvodnju.

"Poljoprivrednici su svesni da na pšenici ne mogu da ušetede. Jedino na čemu još štede jeste na semenu. I dalje se mahom koristi seme iz sopstvene proizvodnje. Ali, kada su u pitanju đubrenje, prihrana i zaštita useva ulaže se značajno više nego ranije“, ističe naša sagovornica.

Zaštita useva mora da se sprovede u pravom trenutku

Tokom 2025. dominantne bolesti na strnim žitima su bile one koje napadaju gornje spratove useva kao što su mrežasta i siva pegavost.

"Proizvođači su ove godine preduzeli dva fungicidna tretmana, a mi uvek apelujemo da budu dve kombinacije aktivnih materija u cilju celishodne zaštite. Kada je reč o insektima problem je pravila žitna pijavica u nekoliko navrata. Njena ekspanzija je sprečena većim padavinama tokom maja“, objašnjava Snežana Parađenović iz Prognozno-izveštajne službe RC Zrenjanin.

Trenutno se na više lokaliteta u Srednjem Banatu beleži prisustvo vaši koje su pozicionirane na klasovima.

"Sugerisali smo proizvođačima koji su sejali pšenicu u ranijim rokovima setve da ne preduzimaju ništa, jer dolazi do sazrevanja biljaka i sušenja. Proizvođači koji su kasnije sejali i čija se pšenica nalazi u fazi mlečne zrelosti treba da pregledaju parcele i provere da li su vaši prisutne kako bi preduzeli neophodne mere“, dodaje.

Koliko će se pšenice skinuti sa oko 50.000 hektara u Srednjem Banatu teško je procentiti u ovom trenutku, ali stručnjaci kažu da će rod sigurno biti veći nego što je to bilo poslednjih nekoliko godina.

"Za naš region je već godinama karakteristično da su varijacije u prinosima velike ne samo od atara do atara, već od parcele do parcele. I ove sezone će biti odstupanja i po nekoliko tona. To zavisi od primenjene agrotehnike, ali i padavina. Neki delovi su dobili manje padavina od drugih“, objšanjava Zorica Rajačić iz PSS Zrenjanin.

U ovoj proizvodnoj godini u regionu Srednjeg Banata palo je 30 litara kiše manje nego tokom prethodne, ali je raspored padavina bio drugačiji u odnosu na lane, što se pozitivno odrazilo na useve. Ono što i dalje brine poljoprivrednike jeste cena novog roda pšenice koja se trenutno kreće između 19 i 20 dinara po kilogramu.

недеља, 08. јун 2025.
26° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом