Stan, garaža ili njiva – koja investicija najbrže vraća uloženo

Dok se ulaganje u stanove i garaže često smatra sigurnom i dugoročnom opcijom sa redovnim prihodom od kirije, promet i iznajmljivanje poljoprivrednog zemljišta poslednjih godina beleže značajan rast, posebno u Vojvodini. 

Prema rečima agroekonomskog analitičara Žarka Galetina, ulaganje u zemljište dugoročno je isplativije od kupovine stana ili garaže, jer mu vrednost kontinuirano raste.

"Proizvodnja na zemljištu donosi veći profit nego izdavanje stana ili garaža", kaže Galetin.

On naglašava da trend prodaje poljoprivrednog zemljišta radi kupovine stanova nije dobra ideja, jer se time odustaje od resursa koji ima svu veću vrednost.

"Ako prodajete poljoprivredno zemljište da biste kupili stan, odričite se resursa koji dugoročno ima veću vrednost i potencijal za rast cene", kaže on i dodaje da proizvodnja na njima donosi profit, dok je ograničen zarada od kirija, ukazuje Galetin.

Tržište zemljišta ispred stanova i garaža

Prema njegovim rečima, tržište zemljišta je perspektivnije od tržišta stanova i garaža, i to kako u pogledu prometa, tako i u krajnjoj liniji – ceni.

"Proizvodnja na zemljištu vam donosi mnogo veći profit nego sama kirija i zakup stana koje ćete dati u izdavanje. Tako da mislim da je tržište zemljišta mnogo perspektivnije što se tiče i prometa i u krajnjoj liniji cene koja može da se od toga postigne", ocenjuje gost Jutarnjeg programa.

Intenzivna proizvodnja kao ključ za profit

Galetin ističe da je posebno isplativo ulagati u zemljište ako se planira intenzivna proizvodnja – kao što su povrtarstvo, staklenička i plastična proizvodnja. Međutim, upozorava da kupovina zemlje nema smisla ako se ona neće obrađivati:

"Zemljište donosi profit samo ako se u njega ulaže i ako se koristi za proizvodnju, a ne ako samo stoji ili se izdaje", ukazuje Galetin.

Od vinarstva do povrtarstva – šta je isplativije

Prema poslednjim podacima, prosečno gazdinstvo u Vojvodini raspolaže sa oko 13 hektara zemlje, što je blizu proseka Evropske unije. Ipak, ključ profitabilnosti nije samo u površini već u načinu proizvodnje – intenzivni modeli kao povrtarstva i stakleničke proizvodnje mogu doneti ozbiljan profit.

"To je sasvim dovoljno za održavanje proizvodnje, ali uspeh zavisi od modela koji se izabere. Vi imate mogućnost da se bavite ekstenzivnim ratarenjem što je u principu najneisplativija proizvodnja, ali i da se bavite intenzivnom proizvodnjom kao što je povrtarstvo, staklenička proizvodnja, plastenička proizvodnja, proizvodnja pod zaštićenim uslovima, proizvodnja sa zalivnim sistemima što se tiče povrtarske proizvodnje. Tako da u toj intenzivnoj proizvodnji vi apsolutno možete da zaradite sasvim dovoljno para", kaže Galetin.

Prazna njiva ne donosi dobit – samo aktivna proizvodnja obezbeđuje zaradu

Na pitanje u koji deo Srbije bi savetovao da se ulaže, Galetin odgovara da je to pre svega stvarnih ličnih afiniteta i iskustva.

"Ne možete uveriti čoveka bez iskustva u poljoprivredi da kupi zemlju umesto stana. Ali svima koji imaju volju i interesovanje za poljoprivrednu proizvodnju savetujemo da se opredeljuje za kupovinu zemljišta, jer vam može doneti ozbiljan profit ako ulažete u to isto zemljište“, naglašava on.

Podseća da je hrana danas na globalnom nivou poznata kao jedan od najvažnijih ograničenih resursa.

Ukazuje da prazna njiva ne donosi dobit i da samo aktivna proizvodnja obezbeđuje zaradu.

"Zemljištu treba pristupiti kao resursu koji donosi proizvode, a ne samo kao pasivnoj imovini koja se rentira. Samo takav pristup donosi pravi profit", zaključio je Galetin.