Đurković povodom 60. Sajma nameštaja: "Raste izvoz nameštaja"

U Beogradu je otvoren, jubilarni, 60. Sajam nameštaja. Do 5. oktobra, u hali pet Beogradskog sajma izlagaće više od 100 proizvođača iz zemlje i inostranstva, a u ponudi će biti nameštaj svih stilova, od modernog i minimalstičkog do rustičnog i stilskog.

Proizvodnja nameštaja je pokretač domaće drvne industrije koja vredi oko dve milijarde dolara, rekla je za RTS profesor Marija Đurković, prodekan Šumarskog fakulteta u Beogradu.

"Od izvoza nameštaja zaradili smo 250 miliona dolara više nego što smo potrošili na uvoz. Najviše smo prodali stolica, kuhinja, trpezarija i nameštaja za spavaće sobe visokog kvaliteta i to kupcima iz Francuske, Belgije, Italije, Rumunije, Crne Gore i Hrvatske", kaže Đurković.

Objašnjava da za razliku od drvenog nameštaja, za koji se koristi domaća sirovina, za tapacirani nameštaj uvozimo oko 60 odsto repromaterijala i to mebl, štof, kožu, sunđer.

Profesorka Šumarskog fakulteta ističe da su se poslednjih godina u Srbiji posebno izdvojili proizvođači pločastog nameštaja, da su napravili najveći tehnološki iskorak jer rade sa najsavremenijim CNC mašinama, a u proizvodnji koriste koriste CAD i CAM softvere.

Napominje da ta tehnologija mora da bude dostupna i manjim proizvođačima.

"Moramo da ulažemo u mašine poslednje generacije. U drvnoj industriji posluje oko tri hiljade privrednih društava koja zapošljavaju 30 hiljada radnika, od čega oko 17 hiljada u proizvodnji nameštaja", napominje sagovornica RTS-a.

Kaže da su oko 80 odsto tih firmi su mikro i mala preduzeća.

"Iako ih je manje, velike i srednje kompanije ostvaruju najveće prihode, ali i njima su kao i malima za bolje poslovne rezultate potrebna povoljnija sredstva za investicije u napredniju tehnologiju", kaže profesorka Đurković.

I dok najveće količine nameštaja izvozimo u razvijene evropske zemlje, namaeštaj koji uvozimo uglavnom stiže iz Poljske, Turske, Bosne i Hercegovine i Kine.

среда, 30. април 2025.
11° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом