Читај ми!

Godišnjica Titove smrti

Pre 31 godinu, na današnji dan, umro je Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ. Poštovaoci Tita iz skoro svih bivših jugoslovenskih republika od jutros dolaze u Kuću cveća.

Na današnji dan, pre 31 godinu umro je višegodišnji predsednik Saveza komunista Jugoslavije i SFRJ Josip Broz Tito, čovek o kome postoje oprečna mišljenja, ali čiji je period vladavine među običnim ljudima, u svim republikama bivše države, i dalje simbol boljeg, sigurnijeg i uređenijeg života.

Poštovaoci Josipa Broza Tita iz skoro svih bivših jugoslovenskih republika od jutros dolaze u Kuću cveća, gde je Tito sahranjen. I ove godine, supruga Josipa Broza Jovanka poslala je cveće, a dolazak su najavile brojne delegacije iz skoro svih bivših republika SFRJ.

Menadžer Muzeja istorije Jugoslavije, u okviru koga je Kuća cveća, Mirjana Slavković rekla je Tanjugu da je grob bivšeg maršala tokom dva sata, od 10 do 12 časova, posetilo više od hiljadu njegovih poštovalaca.

Najveća gužva bila je oko podneva, kada su organizovano stizale grupe iz skoro svih gradova nekadašnje Jugoslavije - Varaždina, Banja Luke, Rijeke, Zagreba, Velike Kladuše, Štipa, iz gradova Slovenije i Crne Gore, rekla je Slavkovićeva.

Titov grob su posetile i delegacije Kine i Azerbejdžana, a nešto "mirnije popodne" usledilo je pošto su sve najavljene delegacije prošle, rekla je Slavkovićeva.

Posetioci u Kući cveća su, uglavnom, stariji građani, neki od njih i Titovi saborci, mada ima i mladih koji se rado fotografišu ispred položenih venaca.

Mnogi su 4. maja 1980. godine plakali na vest da je "u 15.05, u Kliničko bolničkom centru u Ljubljani, umro drug Tito, najveći sin naših naroda i narodnosti". Četiri dana kasnije, na sahranu u Beograd došlo je 700.000 ljudi. Prisutno je bilo 209 državnih delegacija iz 128 zemalja sveta. Bio je to najposećeniji pogreb nekog državnika u 20. veku.

Poslednju poštu osnivaču Pokreta nesvrstanih odali su 31 predsednik države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsednika nacionalnih parlamenata. Iz hladnim ratom podeljenog sveta, u Beograd su doputovali državnici iz oba tabora.

Prema mnogim viđenjima, sa Titovom smrću krenuli su dezintegracioni procesi u SFRJ, a u godinama pred raspad zemlje, počele su kritike i distanciranja od njegovog lika i dela.

Optuživan je za stradanja političkih neistomišljenika, za vođenje ekonomske politike zasnovane na uzimanju kredita, kako bi se održavalo blagostanje, što je, tvrdi se, proizvelo veliki spoljni dug i potonju ekonomsku krizu u SFRJ.

Javile su se brojne teorije zavere, koje su nastojale da "razotkriju" pozadinu ogromne Titove moći i ugleda u zemlji i svetu. Tako se tvrdilo da je pravi Tito zamenjen dvojnikom, da je sahranjen bez ideoloških obeležja zato što je bio mason, da nije sahranjen tamo gde mu se nalazi grob, u Kući cveća na Dedinju.

Ipak, 31 godinu posle Titove smrti sećanja na visok životni standard, red i bezbednost u toj zemlji veoma su jaka, naročito u okolnostima tranzicije i dugogodišnje opšte krize.

Lik predsednika SFRJ je ponovo u žiži, a Kuća cveća je u poslednjih desetak godina sve popularnija destinacija za turiste iz sveta i regiona.

Tri i po decenije na čelu Jugoslavije

Tito je bio na čelu Jugoslavije 35 godina. Tačan datum njegovog rođenja nije poznat, ali je rođendanom smatran 25. maj 1892. godine, što je proslavljano u skladu sa kultom ličnosti koji je sistematski građen tokom njegove vladavine.

Kao austrougarski kaplar, učestvovao je u Prvom svetskom ratu, između ostalog i u borbama protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915. godine, posle čega je pobegao iz zarobljeništva i učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.

U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem oktobra 1920. godine, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. godine njen generalni sekretar. Radio je 1936. i 1937. u Kominterni u Moskvi.

Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svetskom ratu Partizanski pokret. Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju, tokom i posle rata.

Tito je odbio Staljinov pritisak 1948. godine, posle čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku i vojnu pomoć od SAD. Bio je jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih, koji je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imao veliki značaj.

Број коментара 70

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. децембар 2025.
10° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом