четвртак, 24.03.2011, 08:06 -> 09:29
štampajLoši uslovi u domovima za stare
Zaštitnik građana kritikuje stanje u državnim domovima za stare. Ombudsman dobio pritužbe građana da su neki penzioneri tamo smešteni mimo svoje volje. Privatni domovi za stare nisu kontrolisani, ali su od građana stizale pritužbe i na njihov rad.
U najnovijem izveštaju zaštitnika građana u delu koji se odnosi na ustanove za smeštaj starih osoba, navode se mnoge kritike u vezi sa domovima. Naime, najuočljiviji problem su loši uslovi za život u tim institucijama. Ombudsman je dobio i pritužbe građana da su neki penzioneri tamo smešteni mimo svoje volje.
Istraživanje koje je prošle godine sprovela služba zaštitnika građana obuhvatilo je oko 40 državnih domova za stare. Zatečena je depresivna atmosfera i prenatrpanost, tačnije veliki broj starih koji su smešteni u petokrevetne i šestokrevetne sobe.
"Takođe smo uočili u jednom broju koji bi mogao da bude i reprezentativni uzorak da nema dovoljan broj tih pomoćnog osoblja, odnosno radnica, dakle negovateljskog kadra, ne zato što njih nema, ne zato što ustanove ne mogu, nego prosto budžetski okvir je takav", rekla je Dragana Grabovica iz Službe zaštitnika građana.
Privatni domovi za stare nisu kontrolisani, ali su od građana stizale pritužbe i na njihov rad. Iako je po zakonu obavezno da osoba da pristanak da se smesti u dom, evidentirani su slučajevi da su penzioneri u nekim privatnim domovima boravili protiv svoje volje. Neki rade i bez dozvole.
Neophodne dozvole za rad
"Novi zakon predviđa da će se sve ustanove, i privatni dom za stare i državni dom za stare morati da licenciraju nakon stupanja zakona na snagu", rekla je Suzana Paunović iz Ministarstva rada i socijalne politike.
"Jedanki su uslovi za licenciranje svih i obaveza da se dobije licenca za bavljenje ovim poslom je nešto što prosto ne može biti prekoračeno i preskočeno u proceduri", kaže Paunovićeva.
Cena boravka u državnom domu je od 250 do 350 evra. U najvećem broju slučajeva troškove snose sami penzioneri ili njihova porodica.
"Ono što ja vidim kao problem tu, to je što sve manje oni najsiromašniji, oni koji su bez ličnih primanja, imaju pristup domovima, jer uvek nekako pre dođu oni koji imaju više mogućnosti i veći kapacitet sopstveni ili svojih srodnika ili familije da plate", rekla je mr Nadežda Satarić iz Nevladine organizacije "Amiti".
Stručnjaci upozoravaju da bi oblast socijlane zaštite starih trebalo unaprediti. Jedan od predloga je otvaranje dnevnih boravaka za starije, gde bi oni dobili celodnevnu negu, a uveče se vraćali svojoj kući. Ovako bi bili zbrinuti i najsiromašniji.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар