Vremeplov (16.1.2011)

Petar I Karađorđević otvorio hotel "Moskva". Na današnji dan umro Jovan Cvijić, čuveni srpski naučnik, predsednik Srpske kraljevske akademije i rektor Beogradskog univerziteta.

Na današnji dan 1908. godine otvoren hotel "Moskva" u Beogradu. Hotel prvog reda otvorio je lično kralj Petar I Karađorđević, uz muziku dvorskog orkestra i prisustvo viđenih gostiju. Bio je najveći i najviši arhitektonski spomenik Beograda, za čiji se izgled potrudio arhitekta Jovan Ilkić, kome je uprava osiguravajućeg društva "Rosija", za čije potrebe je hotel i podignut, poverila projektovanje palate. Po smelosti arhitektonskog izraza i modernom oblikovanju, on je svojom arhitekturom doprineo likovnom formiranju Terazija kao gradskog centra, a arhitekturu Beograda obogatio izuzetnom siluetom. "Moskva" je oduvek bila sastajalište Beograđana i njihovih gostiju. Ovaj hotel na Terazijama svoju istorijsku privlačnost duguje i jednom neuobičajenom ugođaju - animir orkestru, koji decenijama svira isključivo klasičnu muziku.

Jovan Cvijić rođen je u Loznici 12. oktobra 1865. godine, od oca Todora Cvijića i majke Marije. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završava u Loznici, dok gimnaziju pohađa u Šapcu. Studije započinje 1884. godine upisivanjem na prirodno-matematički odsek Visoke škole u Beogradu, u kojoj je diplomirao 1888. godine. Cvijić je doktorirao 1893. godine na Univerzitetu u Beču. Čitav život posvetio je proučavanju Srbije i Balkanskog poluostrva. Nakon povratka iz Beča, marta 1893. godine postao je redovni profesor Filozofskog fakulteta Velike škole u Beogradu, a nakon zatvaranja Velike škole, i od osnivanja Beogradskog univerziteta postaje jedan od osam redovnih profesora. Cvijić je postao naučnik svetskog glasa i dobio je brojna priznanja. Bio je član osam akademija nauka, šesnaest geografskih i prirodnjačkih društava i primio je 10 odlikovanja. Za rektora Beogradskog univerziteta izabran je dva puta, a postao je i počasni doktor univerziteta Sorbona. Srpska kraljevska akademija postavila ga je za predsednika 1921. godine, i tu funkciju je obavljao do svoje smrti 1927. godine.

395. - Propalo Rimsko carstvo

1547. - Ivan Grozni (Ivan  Vasiljevič) krunisan za prvog ruskog cara

1605. - Objavljen roman "Don Kihot" Migela de Servantesa

1708. - U manastiru Krušedol, duhovnom središtu Srba u Ugarskoj, održan prvi narodno - crkveni sabor, za mitropolita izabran Isaija Đaković

1749. - Rođen Vitorio Alfijeri, italijanski književnik
(Asti, 16. 01. 1749 - Firenca, 08. 10. 1803)

1768. - Štampan prvi broj časopisa "Slaveno-serbski magazin"

1794. - Umro Edvard Gibon, engleski istoričar
(Patni, 08. 05. 1737 - London, 16. 01. 1794)

1842. - Održan prvi koncert vojne muzike "Bande" u Beogradu

1891. - Umro Leo Delib, francuski kompozitor
(Sen Žermen di Val, 21. 02. 1836 - Pariz, 16. 01. 1891)

1910. - Otvoren "Apolo"- prvi bioskop u Novom Sadu 

1918. - Umro Rista Vukanović, slikar
(Busovina, 16. 04. 1873 - Pariz, 16. 01. 1918)

1924. - Rođen Aleksandar Tišma, književnik, akademik
(Horgoš, 16. 01. 1924 - Novi Sad, 15. 02. 2003)

1931. - Rođen Johanes Rau, nemački političar i državnik, predsednik Nemačke
(Vupertal, 16. 01.1931 - Berlin, 27. 01. 2006)

1933. - Rođena Suzan Zontag (Rozenblat), američka književnica
(Njujork,16. 01. 1933 - Njujork, 28. 12. 2004)

1940. - Rođena  Lepava Lepa Lukić, pevačica
(Miločaj, 16. 01. 1940)

1942. - Umrla Kerol Lombard (Džejn Alis Piters), američka filmska glumica
(Fort Vejn, 06. 10. 1908 - Tejbl Rok Mauntin,16. 01. 1942)

1948. - Rođen Džon Karpenter, američki filmski reditelj, producent i scenarista
(Kartagina, 16. 01. 1948)

1949. - Rođena Vera Ivković, pevačica
(Lazarevac, 16. 01. 1949)

1957. - Umro Arturo Toskanini, italijanski dirigent
(Parma, 25. 03. 1867 - Njujork, 16. 01. 1957)

1969. - Češki student Jan Palah spalio se u znak protesta zbog okupacije ČSSR od strane Varšavskog pakta

1974. - Rođena  Kejt Mos, britanska manekenka
(Krojdon, 16. 01. 1974)

1993. - Umro Đoko Slijepčević, istoričar i teolog
(Samobor, 23. 03. 1908 - Keln, 16. 01. 1993)

2000. - Umro Nikola Graovac, slikar
(Vrebac, 29. 05. 1907 - Oplenac, 16. 01. 2000)

2001. - Umro Sergej Krajger, slovenački političar i državnik, predsednik Skupštine i Predsedništva Slovenije, predsednik Predsedništva SFRJ
(Postojna, 30. 05. 1914 - Ljubljana, 16. 01. 2001)

2002. - Umro Branislav Ikonić, elektroinženjer, privrednik i političar, predsednik Izvršnog veća Srbije
(Gornje Crniljevo, 21. 06. 1928 - Beograd, 16. 01. 2002)

2004. - Umro Uroš Martinović, arhitekta, profesor i dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu
(Bajica, 24. 03. 1918 - Beograd, 16. 01. 2004)

2005. - Umro Rade Glušica, novinar
(Bušević, 05. 07. 1938 - Stari Slankamen, 16. 01. 2005)

2008. - Umro Nikola Kljusev, makedonski političar i državnik, premijer Makedonije, akademik
(Štip, 1927 - Skoplje, 16. 01. 2008)

2009. - Umro Bogdan Tirnanić, novinar, publicista i filmski kritičar
(Beograd,14. 09. 1941 - Beograd, 16. 01. 2009) 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 13. мај 2025.
15° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом