Vremeplov (14.7.2010)

Na današnji dan 1904. rođen je Isak Baševis Singer, književnik, nobelovac. Singer je  dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978., čija su dela inspirisana tradicijom i folklorom Jevreja u Istočnoj Evropi, preciznije Galiciji. Ova oblast je istorijski pripadala Poljskoj, sa čestim menama kroz istoriju. Danas je podeljena između Poljske i Ukrajine. Jevrejska zajednica u toj oblasti imala je brojne specifičnosti - i one su najčešća tema njegovih dela. Preselio se u SAD 1935. Dela: romani "Satana u Goraju", "Moskatovi", "Mađioničar iz Lublina", "Rob", "Imanje", "Posed", "Neprijatelji: ljubavna priča", "Šoša", zbirke priča "Gimpel luda", "Spinoza iz Pijačne ulice", "Kratki petak", "Seansa i druge priče", "Strasti", "Stara ljubav", memoarske knjige "U sudnici mog oca", "Dečak u traganju za Bogom", "Mladić u traganju za ljubavlju", "Izgubljen u Americi".

Godine 1918. rođen je Ingmar Bergman, švedski pozorišni, filmski, radio i TV reditelj, dobitnik  "Oskar"-a. Ingmar Bergman je posle studija na Univerzitetu u Stokholmu bio pomoćnik direktora Kraljevske opere u Stokholmu, a zatim direktor nekoliko pozorišta. Režirao je u Malmeu, Stokholmu, Geteborgu, Londonu, Kopenhagenu, Oslu. U svojoj dugoj stvaralačkoj karijeri ostvario je preko 50 dugometražnih igranih filmova, među kojima i nekoliko remek - dela sedme umetnosti: "Osmesi letnje noći", "Sedmi pečat", "Divlje jagode",  "Devičanski izvor", "Strast", "Dodir", "Čarobna frula", "Zmijsko jaje", "Fani i Aleksandar"...U njima Bergman uspeva da spoji filozofska meditiranja o smislu egzistencije uopšte, sa do savršenstva iznijansiranim briljantnim filmskim jezikom. Za svoj umetnički rad nagrađen je sa tri "Oskar"-a.

1789.- Počela Francuska buržoaska revolucija - pad Bastilje

1808.- Usponom na Mon Blan Francuskinja Mari Paradi postala prva žena koja je osvojila najviši evropski vrh

1857.- Rođen Henrik Pontopidan, danski književnik, nobelovac (Fredericija, 14. 07. 1857 - Kopenhagen, 21. 08. 1943)

1865.- Osvojen alpski vrh Materhorn

1887.- Umro Alfred Krup, nemački industrijalac (Esen, 26. 04. 1812 - Esen, 14. 07. 1887)

1889.- Osnovana Druga internacionala

1889.- Rođen dr Ante Pavelić, hrvatski političar, ustaški poglavnik, prvi predsednik Vlade  Nezavisne Države Hrvatske, ratni zločinac (Bradina, 14. 07. 1889 - Madrid, 28. 12. 1959)

1902.- Osnovana "Prosvjeta", srpsko kulturno - prosvetno društvo u Sarajevu

1913.- Rođen Džerald Ford, političar i državnik, predsednik SAD (Omaha, 14. 07. 1913 - Ranč Miraž, 26. 12. 2006)

1920.- Rođen Radenko Mišević, slikar, profesor i dekan Fakulteta likovnih umetnosti u  Beogradu
(Rogatica, 14. 07. 1920 - Beograd, 15. 02. 1995)

1923.- Rođen Božidar Prodanović, slikar,profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (Pranjani, 14. 07. 1923 - Beograd, 24. 01. 2006)

1927.- Rođen Petar Otoranov, fotoreporter (Kikinda, 14. 07. 1927 - Beograd, 15. 01. 1997)

1930.- Rođen Dragoljub Mićunović, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, političar i državnik, predsednik Skupštine SRJ, predsednik Skupštine Srbije i Crne Gore, predsednik Političkog saveta Demokratske stranke (Skoplje, 14. 07. 1930)

1945.- Rođen Pavle Milić, rukovodilac PJ Programske službe TV Beograd (Beograd, 14. 07. 1945 - Beograd, 16. 05. 2007)

1954.- Umro Hasinto Benavente, španski književnik, nobelovac (Madrid, 12. 08. 1866 - Madrid, 14. 07. 1954)

1957.- Rođena Ljiljana Tica, manekenka i glumica (Zemun, 14. 07. 1957)

1965.- Umro Pavle Beljanski, diplomata i kolekcionar (Veliko Gradište, 19. 06. 1892 - Beograd, 14. 07. 1965)

2004.- Umro prof. dr Gavro Perazić, general, profesor Pravnog fakulteta u Podgorici, akademik (Godinje, 27. 02. 1923 - Beograd, 14. 07. 2004)

2006.- Umro Dragomir Felba, filmski, pozorišni i TV glumac (Skoplje, 07. 07. 1921 - Beograd, 14. 07. 2006)

2008.- Umro Svetislav Pavlović,filmski reditelj, osnivač beogradske škole dokumentarnog filma (Rogljevo,   1926 - Beograd, 14. 07. 2008)

2009.- Umro Dagmar Stojanović Videnović, akademski slikar - scenograf (Brno, 21. 04. 1943  - Beograd, 14. 07. 2009)