Justin među svetiteljima

Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve je saopštio da je uneo u diptihe svetih imena Justina Popovića, duhovnika manastira Ćelije i Simeona Popovića, nastojatelja manastira Dajbabe kod Podgorice.

U diptihe svetih pravoslavne crkve uneta su imena Justina Ćelijskog i Simeona Dajbabskog, saopštio je Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve.

Blaženopočivši arhimandrit Justin Popović, duhovnik manastira Ćelije, kod Valjeva (1894-1979), od sada je prepodobni Justin Ćelijski, a Simeon Popović, nastojatelj manastira Dajbabe, kod Podgorice (1854-1941), od sada je prepodobni Simeon Dajbabski, navedeno je u saopštenju Arhijerejskog sabora SPC.

Kako se ističe u saopštenju Arhijerejskog sabora, čije se zasedanje održava u Patrijaršiji SPC u Beogradu, liturgijski spomen prepodobnog Justina slaviće se 1. juna po starom kalendaru (14. juna po novom kalendaru), a spomen prepodobnog Simeona praznovaće se 19. marta po starom kalendaru (1. aprila po novom kalendaru).

Svečano proslavljanje novokanonizovanih ugodnika Božjih biće izvršeno na sabornoj svetoj arhijerejskoj liturgiji u nedelju, 2. maja, u Hramu Svetoga Save na Vračaru, sa početkom u 9 časova, dodaje se u saopštenju.

U Eparhiji valjevskoj sinoć su zvona sa svih crkava označila da je sabor SPC prihvatio predlog episkopa valjevskog Milutina, monaštva i sveštenstva te eparhije da se Ava Justin Popović uvrsti u diptih svetih.

Biografija Justina Popovića

Justin Popović (1894-1979) je bio arhimandrit manastira Ćelije, doktor teologije, profesor Beogradskog univerziteta i duhovnik.

Blagoje Popović, potonji otac Justin, je rođen u Vranju 6. aprila (25. marta po starom kalendaru) 1894. godine od oca Spiridona i majke Anastasije. Familija Popovića je kroz generacije bila sveštenička, jedino je Blagojev otac Spiridon bio samo crkvenjak.

Blagoje biva mobilisan u „đačku četu" pri vojnoj bolnici u Nišu tokom Prvog svetskog rata, a kasnije oni se zajedno sa vojskom i sveštenstvom povlače preko Albanije. Stigavši u Skadar, Blagoje moli patrijarha Dimitrija za monaški postrig, patrijarh blagosilja i bogoslov Blagoje postaje monah Justin.

Od 1934. je profesor Bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Zajedno sa Branislavom Petronijevićem osnovao Srpsko filozofsko društvo 1938. u Beogradu. Bavio se prevođenjem bogoslovsko-asketske i svetotačke literature.

Po izbijanju Drugog svetskog rata, otac Justin boravi po mnogim manastirima. Najviše vremena je provodio u ovčarsko-kablarskim manastirima, u kojima je i uhapšen posle rata od strane komunističkih vlasti. Posle pritvora, premestio se u manastir Ćelije.

U Ćelije je došao 1948. godine po blagoslovu vladike šabačko-valjevskog Simeona i mati igumanije Sare, koja je došla sa nekoliko svojih sestara iz manastira Ljubostinje u Ćelije, nekoliko godina ranije.

Otac Justin je stalno bio proganjan, saslušavan, privođen. Malo je bilo onih koji su stajali u njegovu odbranu.

Otac Justin je umro u isto vreme i u isti dan kada je i rođen - na praznik Blagovesti 7. aprila (25. marta) 1979. godine.

Biografija Simeona Popovića

Simeon Popović rođen je 1854. godine na Cetinju kao mali Savo. Osnovno školovanje završio je na Cetinju. Kasnije se obrazovao u kijevskoj Bogosloviji, a zatim i u Duhovnoj akademiji.

U Kijevu je zamonašen u čin jeromonaha, a 1888. godine vratio se na Cetinje, ge mu je određena služba u Manastiru svetog Nikole na Vranjini, a godinu dana kasnije i u manastiru Ostrogu, gde je bio i predavač u monaškoj školi.

Jeromonah Simeon je inicirao gradnju crkve na mestu današnjeg manastira Dajbabe krajem 19. vijeka. Ostatak svog života jeromonah Simeon je proveo služeći novootkrivenoj Dajbabskoj Svetinji, a tu ga je, kao dajbabskog jeromonaha, posetio arhimandrit Justin Popović.

Sveti Simeon Dajbabski umro je 1. aprila 1941. godine.

Njegove mošti otkrivene su na 55. godišnjicu od njegovog upokojenja 1996. godine u manastiru Dajbabe. Od tada pa do danas, svake godine na taj dan održava se veliki sabor u manastiru Dajbabe.

Број коментара 7

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 24. мај 2025.
17° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом