Svetski dan Roma

Brojnim skupovima i u našoj zemlji se obeležava Međunarodni dan Roma. Odluka da se 8. april obeležava kao njihov dan doneta je na Prvom svetskom kongresu Roma u Londonu, od 4. do 8. aprila 1971. godine, kada je usvojeno ime naroda, Romi.

Širom planete obeležava se Svetski dan Roma, praznik ustanovljen kako bi se skrenula pažnja javnosti na težak položaj tog najstarijeg izbegličkog naroda.

Ministar zdravlja Tomica Milosavljević, gostujući u Prvom dnevniku, rekao je da su u poslednje dve godine, 63 romske medijatorke zaposlene u Ministarstvu zdravlja.

"To su žene koje govore romski jezik, koje imaju završenu bar osnovnu školu i koje su prošle edukaciju iz oblasti javnog zdravlja. One pomažu Romima, romskim porodicama i romskoj deci da ostvare svoja prava iz zdravstvenog osiguranja", rekao je Milosavljević.

Ministar zdravlja rekao je da je akcijom tog ministarstva obuhvaćeno 80.000 Roma, vakcinisano je 4.000 dece, a 900 ih je upisano u škole.

Ministarstvo zdravlja, zajedno sa Unicefom i Telenorom, obezbeđuje tehničku podršku romskim medijatorkama, naglasio je Milosavljević.

"Poslednje dve godine pokazuje da se može direktno učiniti na uključenju Roma u društvo i ostvarivanju prava iz oblasti zaštite", rekao je Milosavljević.

Potrebna sistemska rešenja

U Skupštini Srbije održana je sednica skupštinskog Pododbora za razmatranje pitanja u vezi sa unapređenjem položaja Roma i implementacijom Dekade Roma, na kojoj je istaknuto da je bez sistemskih rešenja i učešća Roma u njihovom sprovođenju, nemoguće rešiti brojne probleme romske zajednice.

Siromaštvo je glavni razlog socijalne i ekonomske isključenosti Roma, a i u toj populaciji najviše su ugrožene žene.

Državni sekretar u Ministarstvu prosvete Tinde Kovač Cerović rekla je da je Srbija pokazala političku volju za rešavanje problema romske zajednice, kao i da postoji zakonodavni okvir, ali da je od "političke volje do realizacije dug put".

Prema njenim rečima, od maja će početi obuka zaposlenih u školama i lokalnim samoupravama kako da postupaju u tim slučajevima, kao i da je puno učinjeno uvođenjem pedagoških asistenata.

Član Nacionalnog saveta Roma Živojin Mitrović rekao je da je saradnjom tog saveta i Ministarstva obrazovanja u 2010. godini obezbeđeno 170 studentskih stipendija i za isto toliko akademaca obezbeđen smeštaj u studentske domove.

Dubravka Šaranović Racić iz Ministarstva zdravlja navela je da je to ministarstvo od 2006. do 2009. godine sprovelo 164 projekta koji se odnose na unapređenje zdravlja Roma.

Državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalne politike Ljiljana Lučić rekla je da je u toku priprema novog zakona na osnovu koga će biti redefinisana dodela socijalne pomoći.

Računari za najbolje učenike 

Ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić uručio je najuspešnijim učenicima  romske nacionalnosti 40 lap-top računara.

"Dodeljivanjem računara želimo da otklonimo predrasude i pokažemo da je netačno uverenje da su Romi neobrazovani", rekao je Čiplić.

Romska zajednica ima problema, ali se ona transformisala, pa je neophodno da društvo stvori pravu sliku o njima, rekao je Čiplić.

Svi dobitnici imaju odličan uspeh u dosadašnjem školovanju, a među njima ima i dobitnika nagrada sa međunarodnih, republičkih, opštinskih i gradskih takmičenja. Na konkurs ministarstva prijavilo se 115 kandidata iz cele Srbije.

SOS telefon za Romkinje, žrtve nasilja

U prostorijama Regionalnog centra za manjine otvorena su dva SOS telefona za pomoć Romkinjama koje su žrtve nasilja, u okviru kampanje "Mesec romsko-ženskog aktivizma".

"Prvenstveno smo orijentisane na rad sa Romkinjama u Beogradu i plan je da SOS telefon radi dugi niz godina", izjavila je kordinator "Romskog centra za žene i decu", Nada Đuričković.

Aktivistkinja "Romsko-ženske mreže" Vera Kurtić rekla je da većinska zajednica i institucije ne reaguju adekvatno kada je u pitanju nasilje nad ženama romske nacionalnosti i dodala da su se za 10 godina, koliko postoji SOS telefon za žene izložene nasilju javile samo tri Romkinje.

Prvi SOS telefon za Romkinje, na romskom i srpskom jeziku, otvoren je u Nišu 2006. godine i na njega se za tri godine javilo oko 500 žena. Isti SOS telefon postoji i u Novom Bečeju.

Najstariji izbeglički narod

Uprkos činjenici da se problemima Roma, već nekoliko decenija, bave brojne svetske vladine i međunarodne organizacije, kao i institucije i političari, njihov ekonomski, politički i društveni položaj nije se bitnije poboljšao ni na praguXXI veka.

Taj najstariji izbeglički narod, koji je u stalnom i, u većini slučajeva, prinudnom kretanju i seobama, što simbolizuje i točak na njihovoj zastavi, živi, uglavnom, na marginama društva, sa najmanje prava i uvažavanja.

Ustanovljen da bi se ukazalo na težak položaj naroda, a zemlje u kojima živi podstakle na borbu protiv njegove segregacije i diskrimimacije, Svetski dan Roma, kao što je to i obično slučaj sa praznicima, bude jedan od retkih dana u godini kada se građanstvo podseti na probleme neke grupe.

Odluka da se 8. april obeležava kao njihov dan doneta je na Prvom svetskom kongresu Roma u Londonu, od 4. do 8. aprila 1971, kada je usvojeno ime pripadnika naroda Rom, što na maternjem jeziku znači "čovek".

Nešto kasnije osnovana je Međunarodna unija Roma, koja je odlučila da romska zastava bude plavo-zelena sa točkom u sredini i himna Đelem-đelem, a da svi dijalekti njihovog jezika budu ravnopravni. Nazvani "poslednjim slobodnjacima", romski istorijski i životni put obeležen je masovnim stradanjem, progonima i diskriminacijom.

Problem njihovog nedovoljnog ekonomskog razvoja i neadekvatnog društvenog položaja postao je jedan od glavnih problema Evrope, u kojoj, u gotovo svim njenim državama, gde su i najveća nacionalna manjina, živi oko 12 miliona Roma.

Romska deca su van školskog sistema, njihovi roditelji nezaposleni, većina porodica živi u nehigijenskim uslovima na periferijama gradova i naselja, a svuda su suočeni sa nemaštinom, nasiljem na rasnoj osnovi i diskriminacijom.

U Srbiji, prema popisu iz 2002. godine, ima oko 110.000 Roma, ali procene stručnjaka govore da ih je između 400.000 i 700.000.

Romima je iste godine zakonom priznat status nacionalne manjine i sada je njihov položaj institucionalno znatno bolji, ali se u stvarnosti, zbog etničke distance i nedovoljne pomoći države, koja je zbog proteklih ratova i sankcija i sama osiromašila, stvarno nije bitno poboljšao. 

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 07. јул 2025.
37° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом