Kriza u vazdušnom saobraćaju, profit pod znakom pitanja – zašto su avionske karte i dalje skupe
Očekivani rezultati svetske avioindustrije su prepolovljeni. Pad cena energenata ne znači i brzo pojeftinjenje avionskih karata. Ko snosi najveći teret krize i šta sektor avio-saobraćaja očekuje u narednom periodu?
Prema procenama Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA), neto dobit avio-kompanija pašće na svega 23 milijarde dolara, umesto ranije projektovane 41 milijarde.
Glavni razlozi su dešavanja na Bliskom istoku, poremećaji u vazdušnom saobraćaju i nagli skok cena avio-goriva, koje je za godinu dana poskupelo gotovo 70 odsto.
Zbog geopolitičkih dešavanja, cene avio-goriva ipak pokazuju znake smirivanja.
"U poslednjim nedeljama dolazi do stabilizacije i pada cena avio-goriva, koje ne možemo da poredimo sa cenama goriva na pumpama, jer se one formiraju na otvorenom tržištu i ne uključuju akcize i slične namete", kaže Boško Rupić, direktor komercijale i strategije "Er Srbije".
Cene brzo rastu, ali sporo padaju
Ovakva kretanja na tržištu dovode do organizacionih i finansijskih korekcija. Pad cena energenata, ne znači i brzo pojeftinjenje avionskih karata.
Profesor Dejan Erić kaže da će avio-kompanije verovatno preispitivati svoje linije i njihovu rentabilnost, tražeći načine da smanje troškove, a da pri tome održe profitabilnost na željenom nivou.
"Cene brzo rastu, ali se ne vraćaju istom brzinom. Smanjenje cene goriva dobar je signal koji može uticati na pojeftinjenje karata, ali ne očekujem da će se to dogoditi brzo niti u istom procentu. Izvesno je da će se sadašnji nivo cena zadržati još neko vreme“, kaže Erić.
U 2025. godini avio-kompanije su zarađivale oko devet dolara po putniku, što je dvostruko više nego ove godine.
Sve krize utiču na avio-kompanije
Urednik portala Tango siks Petar Vojinović kaže da je prosečna profitna marža svih avio-kompanija svega oko dva odsto.
"Avio-kompanija po putniku zaradi jedva pet dolara. Sve krize, poput pandemije kovida, ratova i ekonomskih potresa, direktno se odražavaju na njihove finansijske tokove. Aerodromi, kontrole letenja i druga infrastruktura nemaju direktan kontakt sa putnikom, koji plaća avio-kompaniji, a ona snosi najveći teret krize", navodi Vojinović.
Avio-industriju očekuje saniranje finansijskih posledica krize. Zato ovaj sektor, za sada, ostaje između geopolitičkih događaja i ekonomskih izazova, dok će na putovanja i dalje češće odlaziti oni koji mogu da podnesu trenutne cene avio-karata.
Коментари