недеља, 12.04.2026, 10:26 -> 11:54
Извор: Танјуг, РТС
Patrijarh Porfirije u Pećkoj patrijaršiji: Verom, nadom i ljubavlju primamo Božju pobedu nad smrću
Patrijarh srpski Porfirije služio je na Vaskrs Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika iz svih krajeva Kosova i Metohije.
Tokom liturgije pročitana je i Vaskršnja poslanica patrijarha srpskog, a Svetoj arhijerejskoj liturgiji prethodile su litije crkve, kao i Vaskršnje jutrenje.
Patrijarh srpski Porfirije istakao je na današnji praznik da, voleći Gospoda, znamo da treba da volimo sve ljude, one koji su nam bliski, one koji nas razumeju, ali i one koji nas ne razumeju i ponekad ne prihvataju.
"Odgovarajući na ljubav Božiju, verujući u njega, otvorivši svoje biće, mi verom, nadom i ljubavlju tu pobedu nad smrću koju je on izvojevao za nas primamo i postajemo učesnici njegove pobede, učesnici njegovog vaskrsenja iz mrtvih i mi zajedno sa njim, kao kršteni, kao oni koji veruju u njega, vaskrsavamo. Znajući da Gospod proslavlja svakog pravednika, ali i miluje, voli i svakog grešnika, očekujući da svako dođe u njegovo naručje, daruje život svima. Stoga danas, radujući se, svi pevamo radosnu pesmu: Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt razruši i onima koji su u grobovima život darova", istakao je patrijarh.
Naglasio je da radosni pozdrav "Hristos vaskrse", kojim se pozdravljamo jedni s drugima, otkriva sam smisao našeg života, jer nam je, kako je rekao, Gospod uputio važnu poruku – da se ne bojimo.
"Zato što postoji duboki, veliki strah u svakom čoveku, u ljudskom rodu. I taj strah nije apstraktan – to je strah od smrti. Makar čovek bio i najmoćniji, makar imao sve, bio najslavniji, bio najlepši, svi mu se divili, sve bilo u njegovim rukama – i on u sebi nosi strah, duboki strah. I to je strah od smrti", kazao je patrijarh srpski.
Porfirije je podsetio da je čovek kroz istoriju pokušavao da reši brojne probleme, među kojima je jedinstven problem koji se zove smrt.
"Kroz nauku, kroz filosofiju, kroz umetnost, kroz politiku, kroz svaku svoju delatnost, na kraju krajeva čovek je pokušavao da malo produži život. To jest, pokušava da nađe lek za smrt. Ali, i sebe sobom, svojim snagama, iz ovoga sveta, do sada to nije uspeo i naprosto to nije moguće. Smrt je ono što niko ne može da izbegne. Ali ono što je problem svakoga čoveka, ono što čovek ne može sam sobom da reši, to je Gospod – koji je ljubav i koji voli svakog čoveka i koji hoće da svaki čovek dođe u poznanje istine, koji poziva sve u carstvo svoje. On je iz ljubavi prema nama razrešio naš najveći problem", rekao je on.
Patrijarh je naveo da je jedino Gospod uspeo da pobedi smrt, tako što je umro, ušao u samu maticu smrti, sišao u ad i iznutra razoružao smrt koja vlada nad nama.
Parlać: Dolazak patrijarha najveća radost
Liturgiji je prisustvovala i pomoćnica direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Milena Parlić, koja je vernicima čestitala praznik i poželela da im Hristovo vaskrsenje dâ snagu da istraju.
Ona je rekla da našem narodu na Vaskrs najveću radost predstavlja dolazak patrijarha, koji nas je, kako je istakla, okupio u zajedništvu.
"Koji nas uvek sa verom i ljubavlju okuplja u zajedništvu, u snazi bratstva i sestrinstva Eparhije raško-prizrenske, vernog naroda, naše crkve koja je kroz vekove progonjena, stradala, ali kroz sve vekove i vaskrsavala", istakla je Parlićeva.
Ukazala je da danas nikada snažnije svedočimo koliko su vera i ljubav jače od mržnje, iskušenja i progonstva.
"U srpskoj Patrijaršiji, na zemlji raspeća ali i zemlji vaskrsenja, čini se da nikada snažnije ne svedočimo, kao što i naš patrijarh reče, pobedu života nad smrću", kazala je Parlićeva.
Patrijarh Porfirije stigao je u sedište Srpske pravoslavne crkve – Pećku patrijaršiju u petak kada je služio večernje bogosluženje sa iznošenjem plaštanice, dok je na Veliku subotu u ovom manastiru služio svetu liturgiju.
Porfirije, koji praznik provodi sa srpskim narodom na KiM, na Vaskršnji ponedeljak služiće i u manastiru Visoki Dečani.
Patrijarh srpski Porfirije je i prošle godine na Vaskrs boravio na Kosovu i Metohiji.
Коментари